Tag: slobodna igra

Zbog ranog učenja, deci uopšte ne ostaje vremena za igru

"Šta deca rade umesto da se igraju? Uče." Vrtić sve više liči na školu, pa vaspitači primećuju da sve manje ostaje za igru, crtanje, trčanje i skakanje."

Kako je deci oduzeta slobodna igra i zamenjena aktivnostima koje se plaćaju

Detinjstvo je jedno i ne treba ga oduzimati i menjati za sadržaje koji su iz roditeljske perspektive korisniji od obične igre.

Pretvarajuća igra i njen značaj za dečji razvoj

Pretvarajuća igra je u uzrastu od 18 meseci do 6 godina bitna zato što utiče na razvoj kognicije i metakognicije, socijalne kompetentnosti, razvoj

23 fotografije koje pokazuju kako je letnja zabava izgledala pre interneta

Kao što ove stare fotografije iz prošlog veka pokazuju, ništa ne može da se meri sa potpuno oflajn aktivnostima kao što su skakanje u vodu, brčkanje i međusobno prskanje na užarenom asfaltu.

To što dete trenira neki sport ne znači i da je dovoljno fizički aktivno!

Deca samo 30% vremena na treningu provode u umerenoj do intenzivnoj fizičkoj aktivnosti, dok ostatak vremena slušaju uputstva ili stoje u koloni čekajući svoj red.

Kako su škole u Teksasu izlečile poremećaj nedostatka pažnje kod đaka

Nekoliko škola u Teksasu rešilo je da ide drugim putem i dokaže da deca ne moraju biti nakljukana lekovima kako bi uspešno pratila nastavu. Umesto da se bave simptomima, u ovim školama posvetili su se uklanjanju uzroka,
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama