Tolstojevih deset pravila vaspitanja

Principi njegovog vaspitanja i obrazovanja bili su za 19. vek nešto sasvim novo, pre svega zbog činjenice da se pisac vodio samo jednom idejom – teorijom slobodnog vaspitanja.

Ne skrivati svoje nedostatke

Veliki pisac bio je uveren da su deca pronicljivija od odraslih a roditeljima je savetovao da prvo otkriju svoje slabosti. U suprotnom, deca će vas uhvatiti u licemerju i neće slušati vaše mišljenje.

- Advertisement -

„Dao bih dva pravila za vaspitanje: nije dovoljno da i sam živiš valjano nego treba i da radiš na sebi, neprekidno da se usavršavaš i da od dece ne skrivaš ništa iz svog života. Bolje da deca znaju za loše strane svojih roditelja nego da osećaju da njihovi roditelji imaju skriveni život. Sve teškoće vaspitanja proističu iz toga što roditelji ne samo da ne ispravljaju svoje mane nego ne priznaju ni da postoje i pravdaju ih a ovamo ne žele da te svoje mane vide kod dece. <…> A da ne bi bilo strašno celu istinu o svom životu pokazati deci, treba svoj život učiniti valjanim ili bar manje lošim.“ (18. decembar 1895)

 

Učiti onome što je korisno

Tolstoj je kritikovao način na koji je obrazovni proces bio organizovan u Rusiji u 19. veku. Negodovao je što učenici, da bi dobili diplomu, moraju da bubaju teoriju koju nikada neće primeniti u struci. Latinski, filozofija i crkvene nauke činili su se piscu zastarelim. Prema njegovom mišljenju, mnogo je važnije znanje koje će biti korisno u životu i učenici imaju pravo da samostalno biraju šta će učiti.

„Škola nije dužna da nijednu nauku, kao ni skup nauka, smatra neophodnim nego je dužna da predaje ona znanja kojima vlada ostavljajući učenicima pravo da ih usvoje ili ne usvoje. Školski plan i program ne treba da se zasniva na teoretskom mišljenju niti na uverenosti u neophodnost tih i tih nauka – već na znanjima učitelja.“

spot_img

Najnovije

Dečija igra kao tihi, ali snažan oblik komunikacije – zašto je važno da roditelji nauče da slušaju

Roditelji koji su spremni da uđu u detetovu igru, ne kao vođe, nego kao pažljivi saputnici, postaju saveznici u njegovom emocionalnom svetu. Kroz nežna, otvorena pitanja mogu dobiti uvid u ono što se dete doživljava iznutra. 

Dečiji crteži nisu samo umetnički izraz, već način emocionalne regulacije

Kad dete crta, ono ne stvara samo sliku — već priča priču o sebi, svojim mislima i osećanjima.

Mjuzikl „Sela sam, pa šta“ osvetljava nasleđenu grižu savesti i pogrešno shvaćenu brigu

Kroz upečatljive scene, songove i ples, publika svedoči kako se nerealna, nesvesno nasleđena i često besmislena očekivanja uvlače u porodični i društveni život i oblikuju odnose između baka, mama, ćerki — ali i sinova i očeva.

Evo kako jedna rečenica može da smiri tantrum kod deteta i da mu osećaj sigurnosti

Stručnjakinja otkriva šta najbrže i najefikasnije zaustavlja izlive besa kod dece.

Stručnjak: Veliko NE svakodnevnim vannastavnim aktivnostima

Odlomak iz priručnika Podrška detetu koje se bavi sportom – šta to znači, Snežane Golić.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img