Tvrđave od jastuka i kolibe od granja su najlepši deo detinjstva

Pravljenje skrovišta i kućica nije samo obična dečja igra, već poriv koji dele svi mališani i koji je prirodan deo razvoja

kucica za deteJeste li ikada pravili tvrđavu od jastuka i ćebadi? Tajnu kućicu od granja i žbunja? Zamak od snega? Ako jeste, sigurno se dobro sećate koliko ste uživali u tome što ste stvorili sopstveni prostor u kome vladaju vaša pravila.

Pravljenje skrovišta i kućica nije samo obična dečja igra, već poriv koji dele svi mališani i koji je prirodan deo razvoja, kaže Dejvid Sobel sa univerzoteta Antioh u Novoj Engleskoj. A on je najpozvaniji da priča o ovoj temi, pošto je njoj posvetio svoju karijeru.

- Advertisement -

U celom svetu deca grade svoja posebna mesta – u šumama, kanjonima, pustinjama, na rečnim obalama, u živici, u snegu i naravno – u dvorištima i podrumima gradskih četvrti.

“Nekada su deca imala puno prilika da prave svoja skrovišta. Danas je ta potreba ostala, ali su prilike nestale,” primećuje on. Manje su napolju, a više onlajn. Mlađi nemaju šta da nauče od starije dece, jer se više ne druže, pa se tradicionalno prenošenje igara s generacije na generaciju izgubilo.

Sobel, koji je pisac knjige ”Posebna dečija mesta: Ispitivanje uloge tvrđava, kućica i koliba u žbunju u srednjem detinjstvu”, kaže da se poriv za pravljenjem skrovišta javlja oko pete i šeste godine i traje do dvanaeste-trinaeste.

Kroz ovaj srednji period detinjstva, deca prirodno istražuju svoje susedstvo i postaju samostalnija, a skrovišta simbolizuju taj poriv za nezavisnošću i odvajanjem, objašnjava on.

Osim zadovoljavanja razvojnih potreba, pravljenje skrovišta ima i drugih dobrih strana. Deca postaju zrelija, samostalnija, vičnija rešavanju problema, planiranju, maštanju. Pošto se udružuju u gradnji, uče da bolje sarađuju i pregovaraju. Fizičju su aktivnija i razvijaju spretnost, ljubav prema spoljašnjem svetu i prirodi. I najposle, gradnja skrovišta je modernim jezikom rečeno anti-stres terapija, jer predstavlja simboličnu odbranu od pritisaka spoljašnjeg sveta i mesto za sanjarenje.

Kako ih podržati u pravljenju skrovišta?

- Advertisement -

kucica na drvetuKako ih podržati u pravljenju skrovišta?

Počnite rano

Pokažite deci kako mogu napraviti jednostavnu kućicu ispod stola uz pomoć ćebeta, i posle će njihova mašta sama da smišlja nove građevine.

Dajte im materijal

Sve može da posluži – od selotejpa i kartonskih kutija do metalnih profila. Možete i zajedno da se upustite u graditeljski projekat!

Pobrinite se da imaju prostora.

- Advertisement -

Deci treba pristup svetu prirode, i zato im obezbedite dovoljno slobode.

Pošaljite ih u letnji kamp

U šumi ili na planini deca će imati dovoljno prostora da ostvare svoje graditeljske ambicije. Sve više je privatnih vrtića i škola koje ohrabruju građenje tvrđava, znajući koliko je to važno za razvoj, kaže Sobel.

Pomozite, a onda se povucite!

Pogurajte ih malo na početku, a onda ih ostavite na miru da uživaju. Znaće i sama šta da rade.

igraliste
Pop-Up Adventure Play

Prevela: Jovana Papan

Izvor: Kinstantly

spot_img

Najnovije

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Zubić vila – mala čarolija koja pomaže deci da lakše prihvate odrastanje

Zubić vila je deo dečje mašte, ritual koji donosi uzbuđenje i način da se jedan mali gubitak pretvori u nešto lepo i posebno.

Kada je dete spremno da ostane samo kod kuće? Stručnjaci kažu da godine nisu presudne

Roditelji često traže „magični broj”. Da li je to osam? Deset? Dvanaest? Zanimljivo je da u mnogim zemljama zakon ne određuje minimalni uzrast deteta za ostajanje kod kuće bez nadzora.

Oskudan fond reči otežava savladavanje školskog gradiva

Sve slabiji rezultati na testovima iz Srpskog jezika na Maloj maturi predstavljaju ozbiljan problem celom našem društvu, a ne samo nastavnicima Srpskog jezika, zbog toga što ukazuju na smanjivanje sposobnosti učenika da uče, pa čak i da misle.

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img