Škola bi trebalo da bude mesto gde učimo decu smislu života; gde deca uče da su nam potrebna; gde se mogu naučiti zajedništvu.
“Mi ne znamo u šta će izrasti naša deca – ne možemo znati da li će jedan prvačić postati slavni kompozitor ili naučnik. Bez obzira na pol, poreklo, društveno-ekonomski status, svako treba da dobije jednaku šansu da najbolje iskoristi svoje veštine.”
Koliko dobro funkcioniše finski obrazovni sistem, zasnovan više na jednakosti nego na visokim akademskim dometima?
“Izgradili smo školski sistem zasnovan na jednakosti kako bismo obezbedili razvoj potencijala svakog pojedinca. Sada možemo videti da to dobro funkcioniše. Prošle godine, OECD je testirao odrasle iz 24 države, ocenjujući veštine kod odraslih u dobi između 16 i 65 godina, pomoću testa koji se zove PIAAC (Program za međunarodno testiranje znanja i veština kod odraslih), a koji testira pismenost, računanje i rešavanje problema u visoko-tehnološkom okruženju. Finska je po svim kategorijama bila ili prva ili u samom vrhu. Ali bilo je razlika među uzrasnim grupama. Test je pokazao da su svi mlađi Finci, koji su imali priliku da idu u obaveznu osnovnu školu nakon reformi, imali jako visoko znanje, dok su oni stariji, koji su obrazovani pre reformi, imali prosečno znanje. Tako da naš obrazovni sistem odgaja ljude koji imaju izuzetno dobre veštine i veliko znanje – znanje koje se stvara ulaganjem u obrazovanje. Mi imamo mala odeljenja i svi učenici idu u isto odeljenje, ali dajemo više podrške slabijim učenicima, jer to su pojedinci kojima je i potrebno više podrške. Na taj način smo sigurni da ćemo iskoristiti/razviti veštine i potencijal svakog pojedinca.”
Pročitajte i: Prvi školski dan u Finskoj: Umesto firmirane, za đaka – polovna garderoba
U svim finskim školama, učenicima je dostupan veliki broj stručnih odnosno praktičnih časova (domaćinstvo, umetnost, tehnologija, itd.). Na primer, u jednoj srednjoj školi deca uče kako da spreme doručak, a u drugoj kako da sašiju sebi kupaći kostim. Nastavnici se slažu da je za učenike važno da imaju raznovrsne aktivnosti tokom dana i čini se da ne postoji stigma u vezi sa stručnim obrazovanjem. Da li je isti stav u svim školama u Finskoj?
“Da, mi definitivno verujemo da su za mlade ljude jednako važne rukotvorine, kuvanje, kreativna zanimanja i sport. Vjerujemo da mladi tako imaju više koristi od veština koje uče u školi.”
Ne mislite li da im to oduzima vrijeme od naučnih predmeta?
“Naučni predmeti nisu sve što je deci potrebno. Deci je potrebno mnogo više. Škola bi trebalo da bude mesto gde učimo decu smislu života; gde deca uče da su nam potrebna; gde se mogu naučiti zajedništvu. Takođe mislimo da je škola jednako važna za sticanje dobre predstave o samima sebi, snažnog senzibiliteta prema osjećanjima drugih ljudi … i razumevanja važnosti brige o drugima. Mi definitivno želimo da sve to inkorporiramo u obrazovanje.
“Škola bi trebalo da bude mesto gde učimo decu smislu života; gde deca uče da su nam potrebna; gde se mogu naučiti zajedništvu.”
Takođe verujem da je jako važno ponuditi deci raznovrsne predmete tokom nastave. Isprobavamo i kako izgleda imati veće pauze tokom nastave za učenike osnovnih škola. U nekoliko osnovnih škola smo nedavno uveli sportove, rukotvorine, ili školske sekcije sredinom nastave, umesto ujutru ili poslije škole kao što inače radimo. Na taj način pomažemo deci da skrenu misli na nešto drugo i rade nešto drugačije i kreativniije tokom dana.”
Pročitajte i: Nastavnici u Finskoj – prijatelji i vodiči kroz učenje, a ne predavači i roboti
U Finskoj ne postoji koncept filtriranja ili cenzurisanja sadržaja na internetu. Deci i nastavnicima je dato jako mnogo autonomije. Istovremeno, nastavnici u Finskoj dobijaju jako mnogo podrške. Praćenje časa od strane mentora i davanje povratne informacije nastavniku je veoma česta praksa. Finska je takođe poznata po velikim ulaganjima u kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika. Možete li reći nešto više o ovoj kombinaciji nezavisnosti i podrške?
“Nastavnici imaju mnogo autonomije. Oni su visokoobrazovani, svi imaju mastere i veoma je jaka konkurencija. Mi verujemo da moramo imati visokoobrazovane nastavnike, jer tada možemo imati povjerenja u njih i znati da dobro rade svoj posao. Oni moraju pratiti državni nastavni program, ali imamo i lokalne nastavne programe. Smatramo da dobre rezultate postižemo upravo zahvaljujući državnom, univerzalnom nastavnom programu.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nedelja sećanja i zajedništva – od 7. do 10. maja u svim školama u Srbiji
Na sastanku radne grupe za uspostavljanje memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubstva u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, doneta je...
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
1 komentar.