Željka Kurjačka Stanić: Psiholozi i koučevi – ko bi se smeo baviti ljudskom dušom?

Priča kaže da je jedan čuveni hirurg, želeći da pojasni značaj širokog obrazovanja, svom učeniku rekao:„Dovoljno mi je dva sata da te naučim kako da izvadiš slepo crevo. Ali bi mi trebalo pet godina da te naučim šta da uradiš ako se nešto zakomplikuje.“
Psihologijom se danas mnogi ljudi bave iako nisu studirali psihologiju.

 

To je razumljivo jer psihologija zanima svakoga. Za razliku od, recimo, elektrotehnike gde možeš lepo da provedeš život nemajući nikakvo mišljenje o strujnom kolu, o osećanjima, o motivaciji, o roditeljstvu svako ima mišljenje. Svako od nas je roditelj ili je makar imao roditelje i ima neko mišljenje o tome.

 

- Advertisement -
E sad, kada pričamo o ljudima koji se bave psihologijom ili pedagogijom, a nisu je studirali… Pričam o trenerima i koučevima koji su samo to, pored čijeg imena ne stoji nijedno od ova dva zanimanja. Oni su obično prošli kraću, ciljanu obuku. Recimo, obučavaju ljude kako da samopouzdano komuniciraju (takozvani asertivni treninzi).

 

Ako asertivni trening drži psiholog ili pedagog ili još bolje, da je pri tome i psihoterapeut koji je obučen i za trenera asertivnosti, to je u redu.
Ali tu istu obuku može da završi uglavnom bilo ko i dobije diplomu trenera.

 

Šta će se dogoditi ako na trening dođe devojka koja je silovana ili čovek koji je odrastao uz oca tiranina?

 

Sve je u redu dok nekome nenamerno ne zakačiš neku nezaraslu ranu.

 

Hoćeš li znati da prepoznaš kojim putem da ne ideš? Jer moraš prvo znati nešto o tome, da bi to nešto mogao da prepoznaš i ne ideš ka tome.

 

Hoćeš li znati šta tada da radiš, ako ipak razbudiš nečijeg usnulog đavola?

Ne možeš ljudima reći da se na treningu drže plitkih osećanja i da ako se osete uznemireno, da prekinu rad. Ne ide to tako lako.

- Advertisement -

 

I još nešto, hoćeš li znati kako da se čuvaš da tebi neko ne zakači neku staru ranu?
Šta ako neko od učesnika na tvom treningu ima isti posprdni način komuniciranja kao tvoj otac? Hoćeš li umeti da ne planeš i da zadržiš poštovanje prema njemu?

 

Šta ako neko iznese problem sa kojim ni ti sam nisi još izašao na kraj? Hoćeš li umeti da drugima dozvoliš da donesu odluke sasvim drugačije od tvojih? Ili ćeš im nesvesno nametati svoje.

 

Jer da bi to postigao potreban je težak rad na sebi. Potrebne su godine kopanja po sopstvenoj duši uz pomoć učenih ljudi.

 

Ja ne verujem u jeftino, u kratke obuke.
Pokušavam da branim koučeraj, ali u suštini ne verujem u to.
Verujem u široko obrazovanje i u vredan rad na sebi, uz dobru procenu ko uopšte može da se bavi psihologijom.

 

Ne znam da li će se ikada raditi neki ozbiljan test ličnosti kod đaka koji upisuju psihologiju ili pedagogiju (možda se i radi danas, nisam u toku?)

 

- Advertisement -
Ako neko dobar deo dana provede uopšte ne razmišljajući o svojim i tuđim motivima, razlozima, osećanjima, onda taj neko nije za psihologa.

 

Ako mu nedostaje tako osnovna radoznalost za psihologiju, to se ne može ničim kompenzovati.
Da, jeste beskrajno zabavno i lepo i kreativno baviti se psihologijom i razumem zašto je ljudima privlačna. Ali ipak nije svako za to, ma koliko da ga srce vuče ka tome.

 

Izvor: Facebook/Željka Kurjačka Stanić, psiholog i psihoterapeut

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img