Teško je naći roditelja koji ne oseća grižu savesti što njegova deca ne jedu više voća i povrća. Nutricionista i istraživač gojaznosti Zoi Harkombi, autorka knjige „Epidemija gojaznosti“ (The Obesity Epidemic: What caused it? How can we stop it?) ima sasvim drugačije mišljenje.
Teško je naći roditelja koji ne oseća grižu savesti što njegova deca ne jedu više voća i povrća. To nije nimalo čudno – svakog dana u novinama i na televiziji može se čuti kako je potrebno jesti što više ovih namirnica, a broj preporučenih unosa stalno se povećava, pa se trenutno može čuti da je preporučljivo čak 8 takvih obroka dnevno. Ali, koliko je tačno ono što stručnjaci i mediji svakodnevno svetuju? Nutricionista i istraživač gojaznosti Zoi Harkombi, autorka knjige „Epidemija gojaznosti“ ima sasvim drugačije mišljenje. „Povrće i voće su ukusni i živopisni dodaci svakom obroku. Ali kada govorimo o hranljivosti, oni imaju vrlo malo ili nimalo da ponude, i savetovati nam osam porcija dnevno je jedna od najgorih zdravstvenih zabluda u skorijoj istoriji“. Dati jabuku detetu je sasvim dobro, ukoliko ona zamenjuje kesicu čipsa, a ne povrh nje. Povrće je ipak mnogo bolje za ishranu, jer je bogatije mineralima.
Stvari su prilično jednostavne – objašnjava Harkombi – postoji 13 vitamina, a voće je bogato samo jednim – vitaminom C. Povrće ima i vitamina A i K1, ali se oni mogu iskoristiti samo ukoliko se uzimaju sa masnoćom. Iskristiljivi oblici vitamina A i K – retinol i K2, postoje samo u hrani životinjskog porekla. Što se minerala tiče, voće sadrži samo kalijum, ali njega nam ionako ne nedostaje. U povrću ima gvožđa i kalcijuma, ali manje kvalitetnih nego u mesu, ribi, jajima i mlečnim proizvodima.
Preterivanje sa voćem dakle ne donosi korist, već čak može biti i štetno – budući da ono sadrži dosta voćnog šećera – fruktoze, koja odlazi direktno u jetru gde se deponuje kao mast.
Što se tiče antioksidasnata, njih je daleko više u kafi na primer, a posebno u semenu suncokreta, krcatom vitaminom E.
Još je gore bazirati svoju ishranu na ugljenim hidratima – to da su nam oni potrebni zbog energije je čista zabluda i mit koji su nam servirali mediji i prehrambena industrija. Možete živeti zdrav i srećan život bez ugljenih hidrata u svom tanjiru, dodaje ona.
Po pravilu, kada nam savetuju mnogo voća , povrća i žitarica, govore nam i da izbegavamo masti. Zoi Harkombi se slaže da se treba kloniti trans-masti iz keksa i kolača, ali podseća da su masnoće jedna od najvažnijih namirnica koja je održala ljudsku vrstu kroz milenijume. Mast je od suštinskog značaja za svaku ćeliju u telu. Prema podacima iz 2008. godine, unosimo nedovoljno vitamina A, D i E koji koji se rastvaraju u masnoćama,a odgovorni su za zdrav vid, čvrstinu kostiju, mentalno zdravlje, zaštitu krvnih sudova, i samim tim, zdravlje srca. Moramo da jedemo prave masti kako bi ovi vitalni vitamini mogli da se apsorbuju u telu.
Istina je da su voće, povrće i integralne žitarice bogati vlaknima, ali, da li su nam vlakna baš potrebna u nekim većim količinama? Harkombi se ne slaže. Ona su nesvarljiva, i nemaju nikakvu hranljivost, a preterivanje sa vlaknima izaziva sintrom iritiranih creva. Opet, njihova osobina da „čiste“ creva nije baš mnogo sjajna za sve one minerale koji se baš u crevima apsorbuju u krv. Mnogo je bolje ne unositi štetne namirnice, pa vam nikakvo čišćenje creva neće biti ni potrebno, savetuje ona.
Živa je šteta, zaključuje Harkombi, što sav taj silan novac uložen u promovisanje voća i povrća nije upotrebljen da se popularizuju neke od najhranljivijih namirnica, koje bi zaista unapredile zdravlje ljudi. Evo njenih pet favorita:
- Džigerica – bogata svim vitaminima i krcata mineralima. Meso uopšte je najhranljivija grupa namirnica, podseća Zoi.
- Sardine – pune vitamina D i minerala
- Jaja – super hrana prebogata proteinima, vitaminima A, B, D, E i K, gvožđem, cinkom, kalcijumom .
- Suncokretovo seme – sjajan izvor magnezijuma, vitamina E i cinka.
- Tamnozeleno povće (brokoli i spanać) – obiluju vitaminima C, K i gvožđem.
Od super-hrane, Harkombi izdvaja još i mleko (kalcijum, vitamini A i D), ovsene pahuljice (magnezijum, cink i vitamin B), i kakao (magnezijum i gvožđe).
Saveti Zoi Harkombi:
- Šećer i brašno su prazne kalorije i ne treba ih imati na jelovniku.
- Vlakna nam nisu neophodna i u prevelikim količinama mogu iritirati creva
- Ne uzimajte prerađenu hranu. Jedini izuzetak je crna čokolada sa maksimalnim postotkom kakaoa (oko 90 %).
- Masti su dobre. Ugljeni hidrati su ti koji se najlakše pretvaraju u salo u našem organizmu.
- Mršava ishrana može vas udebljati. Izbegavanjem masnoća zapravo ste sve vreme gladni, a upravo su masnoće bogate vitaminima A, D, E i K i vitaminom D čiji je nedostatak odgovoran za pojavu rahitisa.
- Potrebno nam je da se vratimo pravoj hrani, a priroda najbolje zna šta je pravo – ako jedete namirice koje su najmanje izmenjene, najmanje ćete pogrešiti.
- Ne postoje dobar i loš holesterol. Bez holesterola bismo umrli.