U najvećem broju slučajeva, dečaci su ti koji su prikazani kao aktivni, radoznali, istraživači, pobednici. Devojčice su prikazane najčešće kao objekti, pasivne; njihova se vrednost meri drugačijim vrlinama, među kojima se kao najvažniji ističu lepota i fizički izgled.
Stereotipi su opet u modi. Dok je pre nekoliko decenija devojčica kratke kose, u farmericama i kariranoj košulji koja se pentra po drveću bila izraz duha vremena koje je preziralo klasični pojam žensvenosti, danas je ta devojčica pokleknula pred ružičastom princezom koja mašta o ulepšavanju i šopingu dok čeka svog princa na belom konju. Zašto u dvadeset prvom veku decu opet vaspitavamo po starom i šta im savremena kultura poručuje kada su u pitanju uloge polova?
Američka autorka Suzan Faludi 1991. godine objavila je knjigu “Povratni udar” posvećenu trendu “poništavanja” tekovina ženske emancipacije, i pokušajima kulture da žene gurne nazad u tradicionalne uloge. Mada je njena teza pretrpela dosta kritike, verovatno ne bez razloga, budući da žena u zapadnom svetu ipak postaje sve obrazovanija, moćnija i slobodnija da izabere sopstveni identitet, ne može se poreći činjenica da je svet devojčica u poslednje vreme obuzela opšta “princezifikacija “ i poplava tradicionalnih stereotipa ženstvenosti. Na top listama najprodavanijih knjiga za devojčice caruju priručnici za princeze u kojima se devojčicama savetuje da ne smeju da se mršte, moraju da govore tiho i ne treba da se sukobljavaju, te da treba da se posvete ulepšavanju, šopingu i maštanju o prinčevima. Najupadljiviji sindrom ovog trenda jeste i opšta invazija roze boje. Dok pretražujete rafove odeljenja za devojčice bilo koje prodavnice igračaka, pokušavajući da pronađete nešto što nije lutkica ili šminka, shvatićete da čak i automobili ili sportski rekviziti za devojčice danas moraju biti roze, o školskom priboru ili odeći da i ne govorimo. Čini se da podela na mušku i žensku sferu u dečjem svetu odavno nije bila izraženija. Sju Palmer, autorka knjige Toksično detinjstvo, upozorava da «potpuna opsesija» devojčica roze bojom ugrožava njihov razvoj, sprečavajući ih da sebe vide u bilo kojoj drugoj ulozi osim uloge «princeze».
Mačo je u modi
S druge strane, dok devojčice provode vreme pripremajući se za život romantične pasivne heroine, današnji dečaci odrastaju u svetu superheroja, čitajući knjige o vitezovima i junacima i učeći kako da se bave istraživanjima i hvataju u koštac sa opsanostima. “U najvećem broju slučajeva, dečaci su ti koji su prikazani kao aktivni, radoznali, istraživači, pobednici” primećuje Iva Nenić, feministkinja i teoretičarka kulture – “klasičan primer je princ iz bajki koji prolazi kroz avanturu i rešava brojne zadatke kako bi se domogao ruke (lepe) princeze. Devojčice su prikazane najčešće kao objekti, pasivne; njihova se vrednost meri drugačijim vrlinama, među kojima se kao najvažniji ističu lepota i fizički izgled.”
“Mačo” je ponovo u modi pa je jedan od svetskih bestselera u svetu dećje literature poslednjih godina bila “Opasna knjiga za dečake” koja pokušava da povrati duh avanture i draž izazova u detinjstva muške dece. Doduš, posle protesta čitalaca pojavila se i Opasna knjiga za devojčice, ali ona nije ponovila uspeh verzije za dečake, verovatno jer nije mogla da se takmiči sa tolikim priručnicima za princeze..
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Nema komentara.