U najvećem broju slučajeva, dečaci su ti koji su prikazani kao aktivni, radoznali, istraživači, pobednici. Devojčice su prikazane najčešće kao objekti, pasivne; njihova se vrednost meri drugačijim vrlinama, među kojima se kao najvažniji ističu lepota i fizički izgled.
Stereotipi su opet u modi. Dok je pre nekoliko decenija devojčica kratke kose, u farmericama i kariranoj košulji koja se pentra po drveću bila izraz duha vremena koje je preziralo klasični pojam žensvenosti, danas je ta devojčica pokleknula pred ružičastom princezom koja mašta o ulepšavanju i šopingu dok čeka svog princa na belom konju. Zašto u dvadeset prvom veku decu opet vaspitavamo po starom i šta im savremena kultura poručuje kada su u pitanju uloge polova?
Američka autorka Suzan Faludi 1991. godine objavila je knjigu “Povratni udar” posvećenu trendu “poništavanja” tekovina ženske emancipacije, i pokušajima kulture da žene gurne nazad u tradicionalne uloge. Mada je njena teza pretrpela dosta kritike, verovatno ne bez razloga, budući da žena u zapadnom svetu ipak postaje sve obrazovanija, moćnija i slobodnija da izabere sopstveni identitet, ne može se poreći činjenica da je svet devojčica u poslednje vreme obuzela opšta “princezifikacija “ i poplava tradicionalnih stereotipa ženstvenosti. Na top listama najprodavanijih knjiga za devojčice caruju priručnici za princeze u kojima se devojčicama savetuje da ne smeju da se mršte, moraju da govore tiho i ne treba da se sukobljavaju, te da treba da se posvete ulepšavanju, šopingu i maštanju o prinčevima. Najupadljiviji sindrom ovog trenda jeste i opšta invazija roze boje. Dok pretražujete rafove odeljenja za devojčice bilo koje prodavnice igračaka, pokušavajući da pronađete nešto što nije lutkica ili šminka, shvatićete da čak i automobili ili sportski rekviziti za devojčice danas moraju biti roze, o školskom priboru ili odeći da i ne govorimo. Čini se da podela na mušku i žensku sferu u dečjem svetu odavno nije bila izraženija. Sju Palmer, autorka knjige Toksično detinjstvo, upozorava da «potpuna opsesija» devojčica roze bojom ugrožava njihov razvoj, sprečavajući ih da sebe vide u bilo kojoj drugoj ulozi osim uloge «princeze».
Mačo je u modi
S druge strane, dok devojčice provode vreme pripremajući se za život romantične pasivne heroine, današnji dečaci odrastaju u svetu superheroja, čitajući knjige o vitezovima i junacima i učeći kako da se bave istraživanjima i hvataju u koštac sa opsanostima. “U najvećem broju slučajeva, dečaci su ti koji su prikazani kao aktivni, radoznali, istraživači, pobednici” primećuje Iva Nenić, feministkinja i teoretičarka kulture – “klasičan primer je princ iz bajki koji prolazi kroz avanturu i rešava brojne zadatke kako bi se domogao ruke (lepe) princeze. Devojčice su prikazane najčešće kao objekti, pasivne; njihova se vrednost meri drugačijim vrlinama, među kojima se kao najvažniji ističu lepota i fizički izgled.”
“Mačo” je ponovo u modi pa je jedan od svetskih bestselera u svetu dećje literature poslednjih godina bila “Opasna knjiga za dečake” koja pokušava da povrati duh avanture i draž izazova u detinjstva muške dece. Doduš, posle protesta čitalaca pojavila se i Opasna knjiga za devojčice, ali ona nije ponovila uspeh verzije za dečake, verovatno jer nije mogla da se takmiči sa tolikim priručnicima za princeze..
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.