U najvećem broju slučajeva, dečaci su ti koji su prikazani kao aktivni, radoznali, istraživači, pobednici. Devojčice su prikazane najčešće kao objekti, pasivne; njihova se vrednost meri drugačijim vrlinama, među kojima se kao najvažniji ističu lepota i fizički izgled.
Stereotipi su opet u modi. Dok je pre nekoliko decenija devojčica kratke kose, u farmericama i kariranoj košulji koja se pentra po drveću bila izraz duha vremena koje je preziralo klasični pojam žensvenosti, danas je ta devojčica pokleknula pred ružičastom princezom koja mašta o ulepšavanju i šopingu dok čeka svog princa na belom konju. Zašto u dvadeset prvom veku decu opet vaspitavamo po starom i šta im savremena kultura poručuje kada su u pitanju uloge polova?
Američka autorka Suzan Faludi 1991. godine objavila je knjigu “Povratni udar” posvećenu trendu “poništavanja” tekovina ženske emancipacije, i pokušajima kulture da žene gurne nazad u tradicionalne uloge. Mada je njena teza pretrpela dosta kritike, verovatno ne bez razloga, budući da žena u zapadnom svetu ipak postaje sve obrazovanija, moćnija i slobodnija da izabere sopstveni identitet, ne može se poreći činjenica da je svet devojčica u poslednje vreme obuzela opšta “princezifikacija “ i poplava tradicionalnih stereotipa ženstvenosti. Na top listama najprodavanijih knjiga za devojčice caruju priručnici za princeze u kojima se devojčicama savetuje da ne smeju da se mršte, moraju da govore tiho i ne treba da se sukobljavaju, te da treba da se posvete ulepšavanju, šopingu i maštanju o prinčevima. Najupadljiviji sindrom ovog trenda jeste i opšta invazija roze boje. Dok pretražujete rafove odeljenja za devojčice bilo koje prodavnice igračaka, pokušavajući da pronađete nešto što nije lutkica ili šminka, shvatićete da čak i automobili ili sportski rekviziti za devojčice danas moraju biti roze, o školskom priboru ili odeći da i ne govorimo. Čini se da podela na mušku i žensku sferu u dečjem svetu odavno nije bila izraženija. Sju Palmer, autorka knjige Toksično detinjstvo, upozorava da «potpuna opsesija» devojčica roze bojom ugrožava njihov razvoj, sprečavajući ih da sebe vide u bilo kojoj drugoj ulozi osim uloge «princeze».
Mačo je u modi
S druge strane, dok devojčice provode vreme pripremajući se za život romantične pasivne heroine, današnji dečaci odrastaju u svetu superheroja, čitajući knjige o vitezovima i junacima i učeći kako da se bave istraživanjima i hvataju u koštac sa opsanostima. “U najvećem broju slučajeva, dečaci su ti koji su prikazani kao aktivni, radoznali, istraživači, pobednici” primećuje Iva Nenić, feministkinja i teoretičarka kulture – “klasičan primer je princ iz bajki koji prolazi kroz avanturu i rešava brojne zadatke kako bi se domogao ruke (lepe) princeze. Devojčice su prikazane najčešće kao objekti, pasivne; njihova se vrednost meri drugačijim vrlinama, među kojima se kao najvažniji ističu lepota i fizički izgled.”
“Mačo” je ponovo u modi pa je jedan od svetskih bestselera u svetu dećje literature poslednjih godina bila “Opasna knjiga za dečake” koja pokušava da povrati duh avanture i draž izazova u detinjstva muške dece. Doduš, posle protesta čitalaca pojavila se i Opasna knjiga za devojčice, ali ona nije ponovila uspeh verzije za dečake, verovatno jer nije mogla da se takmiči sa tolikim priručnicima za princeze..
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Kanadski psiholog: Jedno pravilo kojeg se pridržavao dok su mi deca bila mala
„Postoji jedno pravilo kojeg sam pokušavao da se pridržavam dok su mi deca bila mala, a ono glasi: NE ČINI UMESTO DETETA ONO ŠTO MOŽE DA URADI I SAMO. To...
Neuropsiholog Alan Šor: Dečacima potrebno više nežnosti i saosećanja nego devojčicama
Iako smo duboko zagazili u 21. vek, verovanje da mušku decu treba od malena vaspitavati čvršće i dalje je duboko ukorenjeno. I to ne samo na Balkanu, već i u ostatku...
Životni saveti za upotrebu smartfona
Za roditelje, određeni izbori u vezi sa smartfonom i društvenim mrežama mogu biti i previše. Naposletku, vaš tinejdžer će, verovatno, dobiti smartfon. Ali to ne mora da znači da je...
Naša deca postaju sve gora i gora: Naučnica poziva na hitne promene u odgajanju dece
Na osnovu svog iskustva, Viktorija Prudej, radni terapeut, uvidela je nešto toliko rašireno i alarmantno u svetu roditeljstva danas, te bi bilo lepo da svako ko brine o budućnosti svoje...
Nema komentara.