Da li je sve što smo znali o hrani pogrešno?

Teško je naći roditelja koji ne oseća grižu savesti što njegova deca ne jedu više voća i povrća. Nutricionista i istraživač gojaznosti Zoi Harkombi, autorka knjige „Epidemija gojaznosti“ (The Obesity Epidemic: What caused it? How can we stop it?) ima sasvim drugačije mišljenje.   Teško je naći roditelja koji ne oseća grižu savesti što njegova […]

Teško je naći roditelja koji ne oseća grižu savesti što njegova deca ne jedu više voća i povrća. Nutricionista i istraživač gojaznosti Zoi Harkombi, autorka knjige „Epidemija gojaznosti“ (The Obesity Epidemic: What caused it? How can we stop it?) ima sasvim drugačije mišljenje.

 

Mitovi o ishrani Teško je naći roditelja koji ne oseća grižu savesti što njegova deca ne jedu više voća i povrća. To nije nimalo čudno – svakog dana u novinama i na televiziji može se čuti kako je potrebno jesti što više ovih namirnica, a broj preporučenih unosa stalno se povećava, pa se trenutno može čuti da je preporučljivo čak 8 takvih obroka dnevno.  Ali, koliko je tačno ono što stručnjaci i mediji svakodnevno svetuju? Nutricionista i istraživač gojaznosti Zoi Harkombi, autorka knjige „Epidemija gojaznosti“ ima sasvim drugačije mišljenje. „Povrće i voće su ukusni i živopisni dodaci svakom obroku. Ali kada govorimo o hranljivosti, oni imaju vrlo malo ili nimalo da ponude, i savetovati nam osam porcija dnevno je jedna od najgorih zdravstvenih zabluda u  skorijoj istoriji“. Dati jabuku detetu je sasvim dobro, ukoliko ona zamenjuje kesicu čipsa, a ne povrh nje. Povrće je ipak mnogo bolje za ishranu, jer je bogatije mineralima.

- Advertisement -

Stvari su prilično jednostavne – objašnjava  Harkombi – postoji  13 vitamina, a voće je bogato samo jednim – vitaminom C.  Povrće ima i vitamina A i K1, ali se oni mogu iskoristiti samo ukoliko se uzimaju sa masnoćom.  Iskristiljivi oblici vitamina A i K – retinol i K2, postoje samo u hrani životinjskog porekla. Što se minerala tiče, voće sadrži samo kalijum, ali njega nam ionako ne nedostaje. U povrću ima gvožđa i kalcijuma, ali manje kvalitetnih nego u mesu, ribi, jajima i mlečnim proizvodima.

Preterivanje sa voćem dakle ne donosi korist, već čak može biti i štetno – budući da ono sadrži dosta voćnog šećera – fruktoze, koja odlazi direktno u jetru gde se deponuje kao mast.

Što se tiče antioksidasnata, njih je daleko više u kafi na primer, a posebno u semenu suncokreta, krcatom vitaminom E.

Još je gore bazirati svoju ishranu na ugljenim hidratima – to da su nam oni potrebni zbog energije je čista zabluda i mit koji su nam servirali mediji i prehrambena industrija. Možete živeti zdrav i srećan život bez ugljenih hidrata u svom tanjiru, dodajedijeta bez ugljenih hidrata ona.

Po pravilu, kada nam savetuju mnogo voća , povrća i žitarica, govore nam i da izbegavamo masti. Zoi Harkombi  se slaže da se treba kloniti trans-masti iz keksa i kolača, ali podseća da su masnoće jedna od najvažnijih namirnica koja je održala ljudsku vrstu kroz milenijume. Mast je od suštinskog značaja za svaku ćeliju u telu. Prema podacima iz 2008. godine, unosimo nedovoljno vitamina A, D i E koji koji se rastvaraju u masnoćama,a odgovorni su za zdrav vid, čvrstinu kostiju, mentalno zdravlje, zaštitu krvnih sudova, i samim tim, zdravlje srca. Moramo da jedemo prave masti kako bi ovi vitalni vitamini mogli da se apsorbuju u telu.

dijeta bez ugljenih hidrata forumIstina je da su voće, povrće i integralne žitarice bogati vlaknima, ali, da li su nam vlakna baš potrebna u nekim većim količinama? Harkombi se ne slaže. Ona su nesvarljiva, i nemaju nikakvu hranljivost, a preterivanje sa vlaknima izaziva sintrom iritiranih creva. Opet, njihova osobina da „čiste“ creva nije baš mnogo sjajna za sve one minerale koji se baš u crevima apsorbuju u krv. Mnogo je bolje ne unositi štetne namirnice, pa vam nikakvo čišćenje creva neće biti ni potrebno, savetuje ona.

- Advertisement -

Živa je šteta, zaključuje Harkombi, što sav taj silan novac uložen u promovisanje voća i povrća nije upotrebljen da se popularizuju neke od najhranljivijih namirnica, koje bi zaista unapredile zdravlje ljudi. Evo njenih pet favorita:

  1. Džigerica – bogata svim vitaminima i krcata mineralima. Meso uopšte je najhranljivija grupa namirnica, podseća Zoi.
  2. Sardine – pune vitamina D i minerala
  3. Jaja – super hrana prebogata proteinima,  vitaminima A, B, D, E i K, gvožđem, cinkom, kalcijumom .
  4. Suncokretovo seme – sjajan izvor magnezijuma, vitamina E i cinka.
  5. Tamnozeleno povće  (brokoli i spanać) – obiluju vitaminima C, K i gvožđem.

Od super-hrane, Harkombi izdvaja još i mleko (kalcijum, vitamini A i D), ovsene pahuljice (magnezijum, cink i vitamin B), i kakao (magnezijum i gvožđe).

Saveti Zoi Harkombi:

  • Šećer i brašno su prazne kalorije i ne treba ih imati na jelovniku.
  • Vlakna nam nisu neophodna i u prevelikim količinama mogu iritirati creva
  • Ne uzimajte prerađenu hranu. Jedini izuzetak je crna čokolada sa maksimalnim postotkom kakaoa (oko 90 %).
  • Masti su dobre. Ugljeni hidrati su ti koji se najlakše pretvaraju u salo u našem organizmu.
  • Mršava ishrana može vas udebljati. Izbegavanjem masnoća zapravo ste sve vreme gladni, a upravo su masnoće bogate vitaminima A, D, E i K i vitaminom D čiji je nedostatak odgovoran za pojavu rahitisa.
  • Potrebno nam je da se vratimo pravoj hrani, a priroda najbolje zna šta je pravo – ako jedete namirice koje su najmanje izmenjene, najmanje ćete pogrešiti.
  • Ne postoje dobar i loš holesterol. Bez holesterola bismo umrli.

 

 

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img