Lenjost, genetika ili nešto treće… Kada od deteta da očekujete prve reči

Roditelji, ako dete ne progovori do 12 meseci, nemojte to otpisivati na lenjost ili genetiku, jer je vrlo moguće da se radi o kašnjenju u ranom razvoju.

Lekari upozoravaju na činjenicu da su mnogi roditelji skloni da ovakve stvari pravdaju polom deteta („dečaci kasnije progovaraju“), genetikom („i tata/mama su kasnije progovorili“) ili lenjošću bebe, čime odlažu odlazak kod lekara, što može da ima posledice.
Kako objašnjava Irena Korićanac, klinički psiholog Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj, postoje određeni standardi i nijedno kašnjenje u razvoju nije normalno.

Ona kaže da lekari već sa 16 meseci očekuju da dete koristi četiri ili više reči, pored reči mama i tata.

- Advertisement -

– Važno je da reči koristi u svrhu komunikacije, a ne samo da ih ponavlja, da traži vodu, doziva nekog itd. Dete treba da razume i izvršava jednostavne naredbe poput „donesi mami jaknu“. U uzrastu od godinu i po očekujemo da dete imitira odrasle i za njima ponavlja radnje i proste rečenice. Često čujemo objašnjenja da je dete lenjo ili da su i roditelji kasno progovorili. Možda je to istina, ali moguće je da ova kašnjenja govore o problemu u razvoju, a ako se on na vreme uoči, mogu da se izbegnu ozbiljniji problemi i detetu da šansa za ostvarenje punog potencijala – objašnjava Irena Korićanac.

Smatra se da oko 15 odsto dece ima razvojne poteškoće nekog tipa, a kasnije oko dva odsto njih završi sa nekim stepenom intelektualnih problema, odnosno mentalne retardacije.

– Najčešći razlog kašnjenja dece u razvoju je anomalija mozga, epilepsije koje je teško kontrolisati ili su pretrpeli oštećenje mozga na porođaju. To mogu da budu i deca iz loših socijalnih sredina pa, ukoliko roditelji imaju skromnija intelektualna postignuća, očekivano je da ni deca neće razviti veliku inteligenciju – priča Korićanac.

Rano prepoznavanje problema važno je kako bi se prepreke u razvoju uklonile kod lakših slučajeva ili da bi se postigao bolji kvalitet života kod dece sa većim problemima.

 

Ana Đokić

- Advertisement -

Izvor: Blic

spot_img

Najnovije

Snežana Golić: Lažni mir koji je pojeo istinu

Ali ako već nismo dovoljno hrabri da menjamo stvari, možda bismo mogli da prestanemo da zaustavljamo one koji jesu. Jer nijedan sistem vrednosti nije promenjen ćutanjem. A pogotovo ne lažnim mirom.

Kako da prestanete sve da kontrolišete

Podignite pogled sa planera, kalendara, sata, mobilnog telefona i ostalih stvari koje vam kroje život i način razmišljanja, pa pogledajte ljude oko sebe, pokušajte da zamislite kuda idu, kako žive, kako se osećaju.

Revolucija u porodilištu: Izum automehaničara koji olakšava porođaj stigao u bolnice širom Evrope

Inspirisan trikom za vađenje pampura iz vinske boce, argentinski automehaničar Horhe Odon stvorio je uređaj koji se smatra prvom velikom inovacijom u asistiranom porođaju još od pedesetih godina. Njegov izum sada se koristi u evropskim bolnicama, nudeći nežniju alternativu forcepsu i vakuumu.

Dojave o bombama u školama u Novom Sadu, Subotici, Zrenjaninu…: Deo škola pregledan, dojave bile lažne

Više škola u Novom Sadu i Južnobačkom okrugu, kao i u Subotici, Zrenjaninu i drugim gradovima, danas je dobilo elektronsku poruku sa dojavom o postavljenoj bombi, saznaje Dnevnik.

Svetski dan bicikla – dva točka koja menjaju svet

Svake godine 3. juna obeležava se Svetski dan bicikla, dan posvećen jednom od najjednostavnijih, najzdravijih i najkorisnijih prevoznih sredstava koje je čovek ikada napravio.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img