• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija
SBB

Dr Zoran Milivojević: Zašto se brakovi u Srbiji raspadaju?

30. 05. 2020 |

Dr Zoran Milivojević, srpski psihoterapeut i autor brojnih knjiga o psihologiji ljubavi, otkriva glavne uzroke nesrećnih brakova.

Dr Zoran Milivojević: Zašto se brakovi u Srbiji raspadaju?

“Birajući partnera, ne slušajte samo srce, spojite srce s mozgom. Osoba koju volim i veza dve su odvojene kategorije”, govori Milivojević, citirajući Stanislava Feldmana.

“Često kad nađemo osobu koju volimo mislimo da će veza biti u redu, a na partnersku terapiju, na primer, dolaze ljudi koji se jako vole, ali ne mogu da ostvare stabilnu vezu jer imaju različite koncepcije veze.

Zato kad birate ne treba gledati samo osobu, već čuti i kakvu vezu ta osoba želi, želi li decu ili ne, kakvi su joj stavovi o odgoju, kakav ima odnos sa svojim roditeljima, jer na ovim prostorima roditelji se često mešaju u brak svoje dece. Bitno je i kakav ima odnos prema novcu, kako reaguje u konfliktima, kakav joj je odnos prema radu, jer ako je jedno radoholičar, drugi će se osećati usamljeno i zapostavljeno, a onaj prvi sputano.

Važan je i odnos prema seksu; nakon zaljub­ljenosti seks često postane problem, u fazi zaljubljenosti ljudi su hiperseksualni, a kasnije nedostatak seksa uzrokuje frustracije”, kaže Milivojević i dodaje:

“Obratite pažnju i na to koliko je partner ljubomoran; u početku može još i prikrivati taj osećaj, ali kasnije se ljubomora, ako je izražena, pretvori u problem. Ljubomoran partner misli da ne zaslužuje da bude voljen ili je nekad bio povređen pa se boji da će mu se to ponoviti.”

Zaljubljenost je kulturološki uslovljena

“Zapadnjacima je čudno kad kažem da zaljubljenost nije čoveku inherentan, prirodni osećaj, ona se pojavljuje samo u onim zajednicama gde postoje mitovi i priče koje povezuju ljubav i sreću. Na primer, u Aziji takvih mitova u njihovoj tradiciji nema, pa se ljudi u tim društvima ne zaljubljuju, već imaju sasvim drugačiji model biranja partnera, a njihove veze su stabilnije nego ove u našem delu sveta. Takvih mitova vezanih uz zaljubljenost nema ni u tradicionalnoj Africi. Postoji jasno i tamo i u tamošnjim predanjima to da se neko nekome sviđa, ali ne i očekivanje da će samo uživati u tom odnosu do kraja života.

Tamo ljudi očekuju pripadanje, emocionalno jesu važni jedno drugome, vode računa jedno o drugome, postoji seksualnost, brinu o deci, ljubav ih povezuje da zajedno prođu kroz život, ljubav koju vremenom grade, ali oni ne biraju samo srcem, već racionalno i onda bez zaljubljenosti grade – ljubav.

Osim toga, u tim kulturama je ljubav sredstvo, a ne cilj. Kod nas je ljubav cilj i smisao, dok je kod njih ljubav samo to što poveže dvoje ljudi da sebi međusobno budu potpora, ali njima je kolektivno cilj i smisao preživeti, dobro živeti, roditi decu… Ako hoćete da znate šta je ljubav, pogledajte život u primitivnim plemenima, tamo se vidi koja je funkcija ljubavi.”

Milivojević, jasno, ipak ne smatra da bi trebalo sasvim da izokrenemo ovdašnje koncepte.

“Ne, to je druga kultura! Ali, mi smo se brkajući ljubav i zaljubljenost izgubili. Puno je dokaza tome, trećina brakova se raspada, trećina živi u nezadovoljavajućim odnosima, a samo trećina živi u braku u kojem su zadovoljni. Posledica je da se rađa premalo dece, Zapad propada.

Često mi na psihoterapiju dolaze žene u kasnim 30-ima koje ni u tom dobu još nisu našle pravog. Reč je o lepim, uspešnim, pametnim osobama koje biološki sat gura prema majčinstvu, ali imaju nerealne kriterijume kakav treba da bude otac njihovog deteta. Neke od njih i uspeju da realizuju vezu, rode jedno dete, iako su priželjkivale dvoje ili više, ali do toga ni ne stignu. I to se na kraju odražava na društvo, broj stanovnika se smanjuje, a posledice toga su višestruke po celu zajednicu.”

Da li je, naoružan teorijom, i sam uspeo da ostvari srećnu vezu?

“I ja sam bio pun zabluda, mnogo se puta zaljubio, razočarao i oko 40. sam uspeo da se srećno “sastavim”. Sad imam 59 i živim to što govorim, imam zadovoljavajući emotivni život.”

Izvor: Telegraf

Podeli tekst:
Tagovi :brak, dr Zoran Milivojević, ljubav, problemi u braku, razvod braka

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Požuda je na prvi pogled, ljubav je da se gradi

Dr Zoran Milivojević: Kazna je delotvorna samo ako je dete prihvati

7 stvari na koje se žene žale na bračnoj terapiji (a koje bi muževi trebalo da znaju)

Deca oko 11. godine života najosetljivija na razvod

Najnoviji tekstovi iz kategorije: ŽIVOTARIJE

Mirsad. Rom. Ciganče. Ostavila ga majka, rekoše mi…

Mirsad. Rom. Ciganče. Ostavila ga majka, rekoše mi…

Tada sam se kao mlada majka deteta od nepunih godinu dana, našla u dečjoj bolnici. Smestili su nas u sobu u kojoj je bio i jedan dečak oko godinu dana...

Bebisiterke i do 60.000 dinara, roditelji na listama čekanja i po više meseci

Bebisiterke i do 60.000 dinara, roditelji na listama čekanja i po više meseci

Ko će da čuva decu dok su mama i tata na poslu? Ovo pitanje je za mnoge roditelje postalo prava noćna mora, jer je tokom epidemije virusa korona drastično povećana...

Devedesetih nismo imali za igraonice ali smo imali jedni druge

Devedesetih nismo imali za igraonice ali smo imali jedni druge

Devedesetih nije bilo para rođendane u kafanama i igraonicama. Umesto profesionalnog fotografa, skupe dekoracije i slatkih stolova u popularnim igraonicama i restoranima, rođendani su se slavili tamo gde je najlepše...

Evo kakva su se imena davala deci 1981. godine: Roditelji su hteli moderno!

Evo kakva su se imena davala deci 1981. godine: Roditelji su hteli moderno!

Krajem 2021. godine objavljen je spisak najpopularnijih dečjih imena, među kojima su broj jedan Mija i Relja. Kada su devojčice u pitanju, spisak imena koja se roditeljima najviše sviđaju su Ema,...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
budimlijaresort
kreativnicentar

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2022. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪