spot_img
spot_img

Mitovi o samopomoći ili kako preživeti ludilo popularne psihologije

Milioni nezadovoljnih ljudi dobili su „slamku spasa“ u vidu raznih „gurua“, alternativnih „terapija“ i psiho industrije koja se meri milijardama dolara. Iza njih uvek ostaje duhovna praznina, tuga i nezadovoljstvo koje je često mnogo veće i traje celog života.

Mit TREĆI. Nikada ne možemo biti previše samopouzdani.

Na mnogim kursevima iz veština komunikacije, ili psihološke samopomoći, priča se o tome kako je asertivno (samopouzdano) ponašanje zlatni standard komunikacije, koji obećava da će nas naučiti kako da uspostavimo platformu uzajamnog poštovanja sa drugim osobama, neku vrstu alata putem koga možemo uspešnije da se borimo za sebe i da obezbedimo da se naš glas čuje, bez potrebe da ikada pribegnemo agresiji. Ali, da li se teorija i praksa asertivnosti zaista podudaraju?

- Advertisement -

Za početak, ispostavilo se da zaista možete imati previše navodno dobrih stvari u svom komunikacijskom repertoaru. Danijel Ames i Francis Flin otkrili su algoritam koji su nazvali „Zlatokosa“, i to u radnim okruženjima zaposlenih osoba, u kojima je, navodno, asertivnost glavna tehnika komunikacije u uspostavljanju dobrih i efikasnih međuljudskih odnosa. I šta su otkrili? Zaposleni smatraju previše asertivnosti jednako problematičnim kao i premalo.

Kada malo pažljivije pogledate asertivne tehnike same po sebi, ubrzo postaje jasno da je asertivnost igra u kojoj je vaš suptilni cilj da oduzmete pravo glasa onom drugom učesniku u komunikaciji. To je u praksi isuvše često neka vrsta „zamagljivanja“, ili manipulacije, gde ljudi strateški odobravaju nešto što onaj drugi kaže, kako bi što neprimetnije zapravo sprovodili svoje sopstvene ciljeve i planove. Ili, kada je u pitanju „negativna“ asertivnost, gde ljudi kaobajagi prihvataju tuđu kritiku, ili izražavaju slaganje sa tuđim mišljenjem, ali u stvari istovremeno guraju svoje zahteve, ili nameću svoja mišljenja.

Mora se primetiti da je to prilično Makijevalistički koncept. Asertivnost i slične komunikacijske i psihološke tehnike (NLP, poslovna konverzacija, afirmacija, itd) više liče na igranje šaha, a ne na razgovor, i trebalo bi da nam bude jasno da je to samo alat da one druge primoramo na podčinjavanje našim zahtevima i ciljevima. Kako uopšte možemo da imamo istinsko poštovanje i odnos sa nekim ko pokušava da nas izmanipuliše? Većina knjiga o asertivnosti su zapravo priručnici o tome kako da steknemo prednost u odnosu na druge ljude. Oni sigurno imaju svoje mesto u našim veštinama komunikacije i psihološkog života, ali se ne treba zavaravati: pasivna agresija je ipak agresija.

spot_img
spot_img

Najnovije

Praćenje ili preterana kontrola: Kako da esDnevnik ne postane merilo vrednosti deteta

Dete još nije stiglo da spusti ranac, ispriča kako mu je protekao dan niti objasni šta se dogodilo. Roditelj već ima podatak, a podatak lako postaje zaključak: nije dovoljno učilo, nije bilo pažljivo, nije se potrudilo.

Život pre mobilnih telefona – ko se toga seća?

Nije baš sve bilo jednostavnije i bolje, ali je mnogo toga bilo sporije, neizvesnije i drugačije. A upravo zbog toga – možda i uzbudljivije.

Roditeljski rad potpisan imenom deteta nije pomoć; dati smernice, ali pustiti i da pogreši – jeste

Roditelji, neretko i po sopstvenim priznanju, pribegnu obliku pomoći koji smatraju podrškom, a koji se ogleda u pisanju sastava i pesama, pravljenju projekata ili izradi crteža.

NA OPLENCU SE ČUVA PORODICA: ZAVRŠEN DEVETI DEČJI FESTIVAL

Tokom dva dana Oplenac je ponovo postao mesto susreta dece i porodica iz cele Srbije i regiona, uz rekordnih 45.000 posetilaca, 120 aktivnosti i oko 1200 volontera.

Od Asteka do današnjih dana: Fascinantna priča o čokoladi

Toliko je omiljena poslastica da čokolada ima više od jednog dana u godini kada se zvanično slavi i obeležava njen ukus, značaj i tradicija

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img