Počnimo da učimo decu kako, a ne šta da misle!

Ako želimo da se rešimo indoktrinacije u našem školskom sistemu, moramo početi da, umesto davanja odgovora, deci postavljamo pitanja.

Neki kažu da kritičko mišljenje ne može da se nauči u školama. Sokrat bi se verovatno zgrozio da to čuje. Upravo on je rekao “Ne mogu nikog ničemu naučiti. Mogu ih samo podstaći da misle.” Ako želimo da se rešimo indoktrinacije u našem školskom sistemu, moramo početi da, umesto davanja odgovora, deci postavljamo pitanja. Pravo učenje odvija se kroz proces istraživanja. Decu treba ohrabriti da sama tragaju za odgovorima. Na nastavnicima je da deci pruže alate i izvore neophodne za sprovođenje tih istraživanja i dolaženje do smislenih rešenja. Jedno dobro formulisano pitanje više će ih nadahnuti nego sijaset odgovora. U svakom vidu obrazovanja, od suštinske je važnosti da se započne sa otvorenom razmenom mišljenja među nastavnicima i učenicima, da se ohrabri zdrava debata te da deca počnu da donose sopstvene zaključke.

Važnost učenja filozofije ne može se preceniti. U svetu u kome većina čovečanstva predstavlja puke točkiće mehanizma, neophodno je da dovedemo u pitanje naš sistem vrednosti, i sagledamo stvari iz šireg ugla. Filozofija nas uči da razmišljamo, da postavljamo pitanja i da se udubljujemo. Bez ovih veština, čovečanstvo će nastaviti da radi na autopilotu, i dozvolićemo moćnicima da nastave svoju vladavinu, da nas tlače i porobljavaju na svaki način.

- Advertisement -

Moramo povratiti naše umove…

 

Vil Stenton je australijski pisac, aktivista i nastavnik koji je posvetio život menjaju obrazovnog sistema. Trenutno piše knjigu „Obrazovna revolucija“ (Education Revolution).

Prevela: Jovana Papan

Izvor: The Mind Unleashed

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

3 Komentara

  1. Ovaj clanak je u potpunoj suprotnosti sa tradicionalnim obrazovanjem i pobornicima discipline, np prof Zoranom Milivojevicem. On i njegovi isomisljenici zahtevaju bezpogovornu disciplinu dece i bas ih tretiraju kao posude iz clanka. posle ovoga ce doci neki njegov clanak koji prica da deca imaju previse slobode itd.

  2. Citat:
    „Decu treba ohrabriti da sama tragaju za odgovorima. Na nastavnicima je da deci pruže alate i izvore neophodne za sprovođenje tih istraživanja i dolaženje do smislenih rešenja. Jedno dobro formulisano pitanje više će ih nadahnuti nego sijaset odgovora. U svakom vidu obrazovanja, od suštinske je važnosti da se započne sa otvorenom razmenom mišljenja među nastavnicima i učenicima, da se ohrabri zdrava debata te da deca počnu da donose sopstvene zaključke.“

    je u potpunoj koliziji bas sa mnogim pobornicima tradicionalnog ucenja. Posebno ih sokira:“da se započne sa otvorenom razmenom mišljenja među nastavnicima i učenicima, da se ohrabri zdrava debata te da deca počnu da donose sopstvene zaključke.“. Gde je tu autoritet ucitelja?!

  3. Pa nije bespotrebno nastavnik 2 uvek nivoa obrazovanja iznad učenika. Zar vi zaista mislite da čovek sa fakultetom i dete od 11 godina imaju o čemu da debatuju na istom nivou? Nastva štedi vreme i prenosi učeniku esencijalno i korisno znanje koje sam učenik ne bi mogao za 200 godina da skupi kada bi bio prepušten sredstvima prikupljanja i selekcije znanja koje bi sam osmišljavao.

    A ko misli da može sam, nek za 200 EUR kupi dobar mikrosop i knjigu iz mikrobiologije pa nek se igra doktora.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img