Ko od nas voli da jede bljutavu hranu? Niko, i sreća da je istorija kulinarstva stara koliko i civilizacija, pa imamo iskustvo i znanje kako da hranu učinimo ukusnijom – upotrebom začina.

Piše: Lepi Brka – Nenad Gladić
Međutim, bolji ukus hrane nije jedina korist od začina. Skoro svi prirodni začini koje koristimo u ishrani imaju i neko blagotvorno, a ponekad i lekovito dejstvo. I opet, zahvaljujući vekovnim iskustvima, imamo mogućnosti da hranu učinimo ne samo ukusnom, već zdravijom, ako ne i zdravom.
E, sad, kada sve ovo znamo, postavlja se pitanje zašto svojoj deci pripremamo i dajemo hranu bez začina?
Umereno i postepeno
Moram da priznam da sam se i sâm našao pred istim pitanjem kada nam je u kuću došla prinova u vidu muškog naslednika. Kako već to biva, saveta i savetodavaca je bilo na pretek i svi su imali nešto da kažu na tu, ali i na sve ostale roditeljske dileme. Dakle, savetnika nije manjkalo, a od konkretnih odgovora na naše dileme bili smo sve dalje. I, naravno, kako to već na kraju biva, okrenusmo se internetu. Kad, tamo slična situacija! Informacije do kojih sam došao, međutim, idu u smeru da i deci treba začinjavati hranu, ali umereno i postepeno.
Mlečni gurmanluci
Kako nauka (i internet) kažu, vaša beba doživljava svoje prve gastronomske avanture već sa majčinim mlekom. Elem, kad god majka jede neku začinjenu hranu, deo toga završi u mleku i beba tada ima priliku da proba razne ukuse. Ovaj prirodni mehanizam je priprema bebe za uvođenje čvrste hrane i ukusa koji sa njom dolaze, i logično je očekivati da će vaše dete prvo prihvatiti ukuse koje je već probalo preko majčinog mleka.
Nauka zbog toga još preporučuje da, ako beba nerado sisa, možda majka treba da promeni način ishrane i da na taj način reši ovaj problem. Na jednom sajtu posvećenom bebama i mamama pronašao sam i tekst u kom kažu da su ispitivanja pokazala da bebe vole ukus belog luka koji su mame konzumirale. Nije li to savršeno, s obzirom na to da je beli luk jedna od najlekovitijih namirnica koje unosimo u organizam.
Dobro, i šta sad? Kada početi sa dodavanjem začina u hranu za decu? Ovom prilikom neću deliti savete, jer za to nisam stručan, niti kvalifikovan, već ću opet preneti ono što sam pročitao.
Moderna medicina nema baš neko jako uporište za i protiv začina u dečijoj ishrani, ali je u poslednjih 20 godina počela da obraća pažnju na način na koji se to tradicionalno reguliše u raznim delovima sveta. I zaključak je da začini mogu samo da pomognu, a ja sam to ovako shvatio:
U svojoj želji da budemo dobri i odgovorni roditelji često štitimo decu od stvari od kojih im zaštita i ne treba. Pasiramo im hranu u nedogled, dezinfikujemo flašice i posuđe bez prestanka i, generalno, tretiramo svoju decu kao da su sa druge planete. Okej, higijena je važna i naravno da bebi kao prvu čvrstu hranu nećemo dati krmenadlu sa koskom, ali i bebe su deo našeg sveta i treba ih što pre učiniti spremnim na sve što ih čeka. Što nas vraća na priču o začinima.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: BEBOLOGIJA
Zašto majke celog sveta nose decu na levoj strani?
Kada majka podigne dete, u velikoj većini slučajeva, drži ga na levoj strani tela. Ovo ponašanje zajedno je ljudima i drugim primatima, a nova istraživanja pokazuju da je tipično i...
Rođeni blizanci iz embriona zamrznutog pre 30 godina
U američkoj državi Tenesi rođeni su blizanci iz embriona zamrznutog pre više 30 godina. Ovo je verovatno novi rekord za najduže zamrznute embrione iz kojih su uspešno rođene bebe. Čuvani su na...
Ženama mozak naraste nakon porođaja
Popularno verovanje da se ženski um pretvori u kašu tokom trudnoće i porođaja je totalno pogrešno – mozgovi žena, u stvari, narastu u tom periodu, tvrde naučnici, prenosi Telegraf. Istraživači...
Danas je Svetski dan prevremeno rođene dece
U Srbiji svake godine pre vremena na svet dođe oko 4.000 beba. Prim. dr Radmila Mileusnić Milenović, direktorka Instituta za neonatologiju, kaže za RTS da je u tom institutu prosečno...
Nema komentara.