Ne možete programirati decu da postanu kreativna. Ukoliko pokušate da projektujete određeni vid uspeha, i najbolje što iz toga možete da dobijete jeste ambiciozni robot.
Drugo, šta je ono što motiviše ljude da hiljadu sati uvežbavaju veštinu? Najpouzdaniji odgovor je strast – otkivena kroz prirodnu znatiželju ili negovana kroz prethodna prijatna iskustva u određenim aktivnostima.
Dokazi pokazuju da kreativni doprinos zavisi od širine, a ne samo od dubine našeg znanja i iskustva. U svetu mode, najoriginalnije kolekcije dolaze od direktora koji provode puno vremena radeći u inostranstvu. U nauci, dobiti Nobelovu nagradu ne znači biti genije fokusiran samo na jednu oblast, već pre biti zainteresovan za više oblasti. U odnosu na tipične naučnike, nobelovci imaju 22 puta veću verovatnoću da će nastupati kao glumci, plesači ili muzičari; 12 puta veću verovatnoću da će pisati poeziju, pozorišne komade ili romane; 7 puta veću vjerovatnoću da će se rekreativno baviti umetnošću ili vajarstvom, i 2 puta veću verovatnoću da će svirati instrument ili komponovati muziku.
Život je više od lova na dobre ocene
Niko ne prisiljava ove briljantne naučnike da se bave nekim umetničkim hobijem. To je odraz njihove radoznalosti. Ponekad, ta znatiželja ih dovede do bljeskova novih uvida. „Teorija relativiteta mi je pala na pamet intuitivno, a muzika je pokretačka sila iza ove intucije“, kazao je Albert Ajnštajn. Njegova majka ga je upisala na časove voline kada je imao pet godina, ali on nije bio zainteresovan. Njegova ljubav prema muzici procvetala je u tinejdžerskom dobu, nakon što je prestao sa časovima i naleteo na Mocartove sonate. „Ljubav je bolji učitelj od osećaja dužnosti“, rekao je on.
Čujete li, mame i tate? Ne možete programirati decu da postanu kreativna. Ukoliko pokušate da projektujete određeni vid uspeha, i najbolje što iz toga možete da dobijete jeste ambiciozni robot. Ukoliko želite da vaša deca doprinesu ovom svetu sa originalnim idejama, pustite ih da slede sopstvenu strast, a ne vašu.
Ovaj esej je preuzet iz knjige “Originals: How Non-Conformists Move the World”, Adama Granta, profesora menadžmenta i psihologije na Warton School Univerzitetu u Pensilvaniji, ali i pisca-kritičara. Originalan tekst možete videti na: http://www.nytimes.com/2016/01/31/opinion/sunday/how-to-raise-a-creative-child-step-one-back-off.html?_r=1
Izvor: Pametni koraci
Kako naučiti decu da misle: Zakotrljajte im klikere u glavi!
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.