Nadređeni procenjuju svoje zaposlene isto kao i nastavnici svoje đake. Slabe ocene daju veoma kreativnim i samostalnim radnicima dok visoko vrednuju one koji su izrazito taktični, tačni, nesamostalni i sposobni da odlažu zadovoljstvo.
9. Loša strana samokontrole
To nikako ne znači, razume se, kako se svi slažu da je savesnost obavezno dobra osobina. Tačnije, neke od prvih empirijskih dokaza za postojanje veze između savesnosti i uspeha u školi i na radnom mestu sakupili su ljudi koji nisu posebno cenili ni školu ni radno mesto. Tako pristalice marksističke ekonomije Samjuel Bouls i Herbert Gintis tvrde u knjizi Školovanje u kapitalističkoj Americi, objavljenoj 1976, da su američke državne škole ustrojene tako da cementiraju klasne podele. Da bi kapitalisti sprečili proletere da se uzdignu iz klase iz koje su potekli, pišu oni, „obrazovni sistem uči decu da budu poslušni podanici“. Bouls i Gintis navode savremeno istraživanje psihologa Džina Smita, koji je utvrdio da životno postignuće srednjoškolaca nije najbolje predviđao test kojim se meri inteligencija, već test u kome je od dece traženo da procene kod svog vršnjaka takozvanu čvrstinu karaktera, odnosno, kaže Smit, da ocene njegovu „savesnost, odgovornost, poštovanje reda, sklonost ka sanjarenju, odlučnost i istrajnost“. Ova mera je triput bolje predviđala uspeh na koledžu od bilo koje kombinacije kognitivnih mera, uključujući i rezultat na testu SAT i uspeh na kraju godine. Zainteresovani za Smitove nalaze, Bouls i Gintis su s kolegom započeli novi istraživački projekat u kome su 237 učenika završnog razreda jedne velike njujorške srednje škole procenili nizom testova inteligencije i ličnosti. Utvrdili su, kao što su i očekivali, da rezultat na kognitivnim testovima dobro predviđa uspeh u školi, ali je podjednaku prediktivnu moć imao i indeks koji su dobili na osnovu šesnaest dimenzija ličnosti, od kojih je jedna bila i savesnost.
Psiholozi poput Seligmana, Pitersona, Dakvortove i Robertsa vide u ovim rezultatima ubedljiv dokaz da je karakter značajan za uspeh u školi. Bouls i Gintis ih vide kao potvrdu toga da je školski sistem ustrojen tako da štancuje poslušan proleterijat. Nastavnici nagrađuju pokorne šlihtare, tvrde Bouls i Gintis; oni su utvrdili da su đaci s najboljim prosekom najmanje kreativni i nezavisni, ali da su zato najtačniji, najpredvidljiviji, najnesamostalniji i da najduže odlažu zadovoljstvo. Kad su slične skale potom primenili na kancelarijske radnike, ustanovili su da nadređeni procenjuju svoje zaposlene isto kao i nastavnici svoje đake. Slabe ocene daju veoma kreativnim i samostalnim radnicima dok visoko vrednuju one koji su izrazito taktični, tačni, nesamostalni i sposobni da odlažu zadovoljstvo. Bouls i Gintis smatraju da ovi nalazi potvrđuju njihovu tezu: vladari korporativne Amerike žele da napune svoje kancelarije dobroćudnim i pouzdanim ovčicama i zato su stvorili školski sistem koji neguje upravo te osobine.
Robertsova istraživanja pokazuju da su ljudima sa izraženom dimenzijom savesnosti često zajedničke još neke osobine: uredni su, vole rad, pouzdani su i poštuju društvene norme. Ali verovatno je najvažnija komponenta savesnosti samokontrola. A vrednost samokontrole ne dovode ipak u pitanje samo marksistički orijentisani ekonomisti.
U knjizi Snage i vrednosti karaktera Piterson i Seligman tvrde kako „ne postoji ništa istinski loše u posedovanju prevelike samokontrole“; to je svojstvo ništa drukčije od snage, lepote ili inteligencije, i u njemu nema ničeg inherentno lošeg – što je izraženije, to bolje. Ali pristalice suprotne škole mišljenja, koju je predvodio pokojni Džek Blok, psiholog-istraživač s Univerziteta Berkli u Kaliforniji, smatraju da premnogo samokontrole ponekad zadaje podjednako velike muke kao i premalo.Ljudi koji se previše kontrolišu zapravo su „preterano sputani“, pišu u jednom radu Blok i dvojica njegovih kolega. Oni „teško donose odluke (i) mogu nepotrebno odlagati zadovoljstvo ili uskraćivati sebi svaki užitak“. Prema shvatanju ovih naučnika, savesni ljudi su klasični konzervativci: kompulzivni, anksiozni i poslušni.
Nema sumnje da Blokovi zaključci imaju svoj značaj; nije teško primetiti da savesnost može skliznuti u kompulzivnost. Ali takođe je teško opovrgnuti nalaze o vezi između samokontrole i kasnijeg uspeha.Korpus ovih dokaza dodatno se povećao 2011.kad su objavljeni rezultati tridesetogodišnjeg ispitivanja na preko hiljadu mladih ljudi s Novog Zelanda, gde se još detaljnije videlo da postoji jasna veza između posedovanja samokontrole u detinjstvu i uspeha u odraslom dobu. Grupa naučnika, na čijem čelu su bili Brent Roberts i psiholozi Avšalom Kaspi i Teri Mofit, zadali su ispitanicima, na uzrastu od tri do jedanaest godina, niz testova i upitnika kojim su merili samokontrolu, a onda su na osnovu dobijenih rezultata izračunali jedinstvenu meru samokontrole za svako dete. Kad su ispitanici napunili trideset dve godine, ponovo su ih testirali i tad su ustanovili da se na osnovu jačine samokontrole u detinjstvu mogao predvideti čitav niz događaja. Što je ispitanik imao slabiju samokontrolu kao dete, to je bila veća opasnost da će s trideset dve pušiti, imati zdravstvene probleme, veliko kreditno zaduženje i nevolje sa zakonom. Uticaj samokontrole je u pojedinim slučajevima bio ogroman: odrasli ispitanici koji su u detinjstvu imali najniži indeks triput češće su osuđivani za prekršaje od onih koji su imali najviši.Triput češće su razvijali višestruku zavisnost, a dvaput češće ostajali samohrani roditelji.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Roditelji bi da biraju učiteljicu za svoje dete, a da li je to pametno?
Ovako je, otprilike, počela moja diskusija sa drugaricom čije dete naredne godine polazi u prvi razred. Ali, vreme da se potraži veza je već sad. Ne treba čekati. Ovo će...
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nedelja sećanja i zajedništva – od 7. do 10. maja u svim školama u Srbiji
Na sastanku radne grupe za uspostavljanje memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubstva u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, doneta je...
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
1 komentar.