Šta (ne) treba govoriti deci da bi bila zdrava?

Ko kaže da će se dete opeći, prehladiti ili da će pasti? Samo roditelji. A kada je ovako nešto izgovoreno, daleko je veća verovatnoća da će se i ostvariti.

Roditeljska briga bi morala da se umanjuje kako dete raste: naravno da ćemo i dalje voditi računa i sprečavati nevolje, ali ne bi trebalo štititi dete od malih opasnosti. Rečenica poput: „Malo je rizično tamo zalaziti, ali ako sam i ja tu, možeš da probaš!” – pružiće detetu mogućnost da osvoji nešto novo. Uz to, ima daleko veću ulogu u vaspitanju od puke zabrane.

Ove „čarobne” reči će osokoliti dete:

- Advertisement -
  1. „Ti si stvarno otporan/-na da bi se prehladio/-la, ali ipak zakopčaj jaknu, a? Onda će ti biti još toplije i još lepše.”
  2. „Sve će biti u redu i ako ne spavaš posle ručka. Ali priznaj da se bolje osećaš kada malo dremneš.”
  3. „Baš je opasna ova strmina, ali siguran/-a sam da ćeš paziti i da će sve biti u redu. Čak i ako padneš, to nije ništa. Ti si tako hrabar/-ra!”
  4. „Prehladio/-la si se i sada se tvoj organizam bori s mikrobima. Ti si snažan/-na, a još kada popiješ limunadu i lepo izduvaš nos, ima da ozdraviš do kraja nedelje.”
  5. „Ponosim se tobom jer si tako brzo ozdravio/-la i nisi se žalio/-la. Želim da te pohvalim i da ti čestitam i zato imam jedan poklon za tebe.”

Postoje istraživanja koja govore o tome da čovek može da upravlja svojim organizmom i zdravljem i da ono, ako se dublje sagleda, ne zavisi ni od volje slučaja ni od naslednih faktora, nego od stanja našeg uma.

Mnogi roditelji se ne odnose prema detetu kao prema čoveku koji je kadar štošta izdržati, nego kao prema nekome kome stalno fali snage i veštine. Zabranjuju detetu da preuzme i najmanji rizik ili da makar malo odstupi od pravila i normi. Garantuju mu niz strašnih posledica koje će se dogoditi ako li samo izađe napolje bez kape, bude li jelo mnogo čokolade, ostane li malo duže na suncu ili ne izađe iz bazena „na vreme”.

„Mnogi roditelji se ne odnose prema detetu kao prema čoveku koji je kadar štošta izdržati, nego kao prema nekome kome stalno fali snage i veštine.“

Pored toga, bolest za dete dođe kao neočekivani uspeh: svi ga maze, posvećuju mu sve svoje vreme, vode ga kod lekara, sede pored njega u postelji, ne teraju ga da jede ono što ne voli, jedan od roditelja je uvek tu…

Rečju – milina! Jer inače ne biva da ga svi tako maze i paze, pa ispada da je detetu isplativije da bude osetljivo i nejako nego zdravo i jako.

Jačajte zdravlje deteta kada je zdravo, a kada je bolesno, radite samo ono što je neophodno: brinite o detetu, ali ne pretvarajte tu situaciju u banju za dete.

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img