Tri poučne priče iz detinjstva Ljubivoja Ršumovića

Rekonstruišući svoje istinsko detinjstvo, slikajući svoj domaći patrijarhalni zavičaj i život na Zlatiboru polovinom dvadesetog veka, Ršumović na moderan način formuliše srpsku narodnu filozofiju, sa pečatom sopstvenog života i talenta.

IMAŠ OBRAZ LIJEVI I DESNI

Ja sam već bio otišao u Čajetinu, a Milivoje je završavao četvrti razred osnovne u Ljubišu, pa je trebalo i on da ode „u svijet“, da mi se pridruži.

- Advertisement -

– Nisi više mali, pripazi tamo šta radiš – savetuje ga otac jedne večeri.

– Pripaziću i ja! – kažem.

– Budite braća!

– Oćemo! – potvrdi Milivoje.

Ršum: Deca su narod poseban!

– Imaš svoj lijevi, ali ćeš sad imati i desni obraz starijeg brata, pa oba moraš čuvati!

– Oću, nego šta ću! – obeća Milivoje.

- Advertisement -

– Znam da oćeš, nego ti kažem da slučajno ne zaboraviš!

Milivoje je održao obećanje.

U najkraćem roku završio je gimnaziju, pa fakultet i postao inženjer tehnologije.

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img