Rekonstruišući svoje istinsko detinjstvo, slikajući svoj domaći patrijarhalni zavičaj i život na Zlatiboru polovinom dvadesetog veka, Ršumović na moderan način formuliše srpsku narodnu filozofiju, sa pečatom sopstvenog života i talenta.
Foto: Uroš Petrović
AKO SIJEŠ I OČEKUJ LjEBA
Otac je Milivoju i meni vrlo rano počeo praviti kosišta i male kose, učiti nas kako se kose otkivaju, kako se oštre brusom, i na kraju kako se kosi trava.
Ljudi počeše da pričaju:
– Nema Mikailo drugog posla, nego se zamlaćuje praveći đeci kosišta.
– Ama, ne zamlaćuje se on, nego sprema sebi odmjenu – branio je Milisav Marić.
– Što, da mu neće, možda, đeca ostati u Ljubišu da kose – dobacuje Žarko iz Obaraka.
– Zna, zna Mikaš šta radi – smiri Milisav razgovor.
Svake iduće godine otac bi meni pravio malo veće kosište, a na moje staro bi nasađivao Milivojevu kosu. Otac je ta kosišta pravio zimi, kada nije bilo poslova u polju i na njivi.
Kad smo imali petnaest i šesnaest godina, mi smo već sa ocem kosili sve četiri naše livade, nismo morali da sazivamo kosce na mobu. Majka je okupljala plastilje, kada je trebalo pokupiti seno u plastove, sve vreme se hvaleći našom kosačkom veštinom.
Ršum: Deca su narod poseban!
Zašto kriti, i nama dvojici je to godilo.
A onda, te zime, na Svetog Jovana, neko od gostiju povede opet razgovor o našim kosištima. Ali ovoga puta svi su davali za pravo Mihailu, i čestitali nama dvojici, a Milisav je i ovoga puta završio razgovor:
– Rekok li vam ja? Ne moš očekivati ljeba ako ne posiješ njivu!
Kuća sa okućnicom
Ljubivoje Ršumović
O knjizi
Kada je došlo vreme da svoje znanje i iskustvo prenese novoj generaciji na temeljima sonetnog venca, Ršumović je sazidao Kuću sa okućnicom, zbirku priča ili, tačnije rečeno, jezičkih bravura koje nas nekad sa setom, nekad veoma duhovito podučavaju dobroti i iskrenosti, podsećaju koliko je blago sam naš jezik i, više od svega, koje nam prenose generacijama sticanu mudrost.
„Rekonstruišući svoje istinsko detinjstvo, slikajući svoj domaći patrijarhalni zavičaj i život na Zlatiboru polovinom dvadesetog veka, Ršumović na moderan način formuliše srpsku narodnu filozofiju, sa pečatom sopstvenog života i talenta.“ Dragan Lakićević
„Kuća sa okućnicom je apoteoza detinjstva, ljubavi, etičkog kodeksa, protkana narodnom i univerzalnom mudrošću.“ Marko Nedić
Ljubivoje Ršumović: Odrasli nisu dorasli deci
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: STVARAOCI ZA DECU
Na današnji dan Hans Kristijan Andersen objavio prvu knjigu bajki
DANSKI pisac Hans Kristijan Andersen (1805‒1875) jedan je od najpoznatijih pisaca bajki svih vremena. Njegove priče prevedene su na više od 125 jezika, a među najpoznatijima su "Carevo novo odelo",...
“Deci su potrebne realne bajke”: Na današnji dan je rođena Astrid Lindgren
„Dete se rađa ni loše, ni dobro. Ko određuje, da li će ono biti otvoreno i dobro ili bezosećajni, nasilni usamljeni vuk? To smo mi, njegovi roditelji - ljudi koji...
Biljana Mihajlović, ilustratorka: “Neizmerna je sreća raditi ono što voliš”
Kako si počela da se baviš ilustracijom? Crtam oduvek. Od 2014. godine sam radila za inostrano tržiste preko različitih platformi, ali pravim početkom smatram svoj rad u dečijem časopisu „Hajmo...
Ljubivoje Ršumović: Sve se formira u detinjstvu, najčešće naši vlastodršci to ne razumeju
Pesnik, pozorišni i televizijski autor za decu Ljubivoje Ršumović za Tanjug ističe da u današnje surovo vreme u kome se dešavaju mnoge zastrašujuće situacije, roditelji uvek moraju da budu ikona...
Nema komentara.