Zašto internet otežava sticanje znanja i stvara plitke umove

Čini se da multimedijalne tehnologije koje su na Webu tako uobičajene, ograničavaju, a ne poboljšavaju sticanje znanja. Internet nisu osmislili pedagozi s ciljem da se optimizuje učenje. On nam ne izlaže informacije na brižljivo uravnotežen način, nego kao džumbus koji nam fragmentira koncentraciju.

„Iako je World Wide Web učinio hipertekst svakodnevnom, sveprisutnom pojavom, istraživanja i dalje pokazuju da ljudi koji čitaju linearni tekst više razumeju, više upamte i više nauče od onih koji čitaju tekst posut hipervezama.“

To se nije dogodilo. Iako je World Wide Web učinio hipertekst svakodnevnom, sveprisutnom pojavom, istraživanja i dalje pokazuju da ljudi koji čitaju linearni tekst više razumeju, više upamte i više nauče od onih koji čitaju tekst posut hipervezama. U studiji iz 2001, dva kanadska naučnika zatražila su od sedamdesetoro ljudi da pročitaju pripovetku „Demonski ljubavnik“ modernističke književnice Elizabet Bauen. Jedna grupa je čitala priču u tradicionalnom formatu linearnog teksta; druga grupa je čitala verziju s hipervezama, kakvu biste pronašli na Web stranici.

Ovako bi svakodnevica izgledala bez svih tih ekrana

Čitaocima hiperteksta trebalo je više vremena da pročitaju priču, a u razgovoru s njima obavljenom posle čitanja pokazali su više zbunjenosti i nesigurnosti kad su govorili o pročitanom. Tri četvrtine njih reklo je da su imali teškoća u praćenju teksta, dok je kod ispitanika koji su čitali linearni tekst o takvim problemima govorio tek svaki deseti ispitanik. Jedan čitalac hiperteksta požalio se: „Priča je tekla jako skokovito. Ne znam da li je stvar u hipertekstu, ali ja sam odlučivao [šta da pritisnem, prim. prev.] i odjednom priča više nije normalno tekla, kao da je preskakala na neku novu zamisao koju nisam više baš mogao da sledim.“

„Čitaocima hiperteksta trebalo je više vremena da pročitaju priču, a u razgovoru s njima obavljenom posle čitanja pokazali su više zbunjenosti i nesigurnosti kad su govorili o pročitanom.“

- Advertisement -

problemi sa koncentracijomIspitivači su zadali u drugom testu da se pročita kraća i jednostavnija priča, „Pastrva“ Šona O’Faolajna. Rezultati su bili isti. Čitaoci hiperteksta opet su se izjasnili kako im je bilo konfuzno da slede tekst i njihovi komentari o fabuli i drugim karakteristikama pripovetke bili su manje detaljni i neprecizniji nego kod čitalaca linearnog teksta. S hipertekstom, zaključuju istraživači, „sabran i ličan način čitanja je, čini se, otežan“. Pažnja čitalaca „usmerava se prema strukturi samog hiperteksta i njegovim funkcijama, umesto prema doživljaju koji nudi priča“.

U drugom opitu istraživači su postavili ljude za računar i dali im da prepričaju dva članka s interneta koji opisuju suprotstavljene teorije učenja. U jednom članku iznosila se tvrdnja „znanje je objektivno“ dok je drugi zagovarao tezu „znanje je subjektivno“. Oba članka bila su složena na isti način i sa sličnim podnaslovima, i svaki je imao hiperveze na onaj drugi, tako da čitalac lako može da prelazi iz jednog u drugi i upoređuje teorije. Hipoteza istraživača je bila da će ljudi koji se služe hipervezama potpunije razumeti te dve teorije i njihove različitosti nego ljudi koji čitaju stranice u sledu i koji su prvo pročitali jedan članak od početka do kraja pa onda i drugi. Pogrešili su. Naprotiv, ispitanici koji su čitali linearno postigli su znatno bolje rezultate na ispitu razumevanja gradiva nego oni koji su pritiskali tamo-amo. Istraživači su zaključili da hiperveze ometaju učenje.

spot_img

Najnovije

Dejan Vuk Stanković: Deca imaju motivaciju da dolaze u školu, nastavnici ih na adekvatan način motivišu

Ministar prosvete prof. dr Dejan Vuk Stanković posetio je danas Osnovnu školu „Starina Novak“ u Beogradu gde je obišao učenike osmog razreda koji danas polažu test iz matematike u okviru probnog završnog ispita.

Jedan od modela nadoknade nastave u školama – više nastavnika u učionici tokom časova?

Mnoge osnovne i srednje škole u Srbiji nakon višemesečnih blokada nastavile su svoj rad, a sada je stigao i novi predlog za nadoknadu nastave koji do sada nije bio u opticaju.

Onlajn nastava u 20 visokoškolskih ustanova

Saglasnost za izvođenje onlajn nastave dobilo je 20 fakulteta i visokih škola u Srbiji, saopštilo je Nacionalno telo za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (NAT).

Zašto je lepo biti prosečan

Biti prosečan postalo je tiho razočaranje u svetu opsednutom izuzetnošću. Od petica u osnovnoj školi, do plaketa za „radnika meseca“, i od pažljivo stilizovanih Instagram objava do jurnjave za tim da postanemo „najbolja verzija sebe"...

Topljenje stotina ledenih figura: umetnički prikaz prolaznosti Néle Azevedo

Prolaznost kao centralna inspiracija za umetnička dela Nele Azevedo

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img