Dok odluka o usvajanju polako sazreva ili dok iščekujemo ishod procesa usvajanja, pa i posle toga, mogu nas opteretiti pitanja i dileme koji su ponekad takvi da se bojimo i sami s njima da se suočimo, a kamoli da s nekim o njima razgovaramo.
– Kako da razgovaramo s detetom o biološkoj mami ili uopšte o biološkoj porodici? Kako da mu objasnimo razloge zbog kojih je ostavljeno?
Verovatno su osećanja koja imate prema biološkoj mami dvojaka: s jedne strane ste joj zahvalni što je rodila vaše dete, dok, s druge strane, kao neko ko se silno trudio da se ostvari kao roditelj, ne možete a da je možda ne osuđujete zato što se odrekla takvog dara kao što je dete. Biološki tata obično je u drugom planu jer često upravo žena donosi odluku o odustajanju od roditeljstva. Dakle, kako ćemo jednog dana detetu odgovoriti na pitanje o tome zašto ga je žena koja ga je rodila ostavila? Šta je tačno – nije htela ili nije mogla da ga zadrži?
Uvek je bolje reći da detetova biološka majka nije mogla da se brine o njemu. Ako kažemo da to nije htela, kao da podrazumevamo izvesnu detetovu odgovornost za tu odluku, od čega ono može imati samo štete – osećanje krivice i opterećenost – a to mu, uz sve što je prošlo i što ga tek čeka, svakako nije potrebno. Sem toga, najverovatnije je i istina upravo takva: žena koja odluči da odustane od roditeljstva najčešće zaista ne može da zadrži dete, a nije reč o tome da ga ne želi. To je ponekad istina i kada se nama, iz naše perspektive, ne čini da je tako. Veoma je teško – pogotovo kada se radi o nečemu tako osetljivom i nečemu oko čega smo se mi toliko bez uspeha trudili – izmeriti kapacitete druge osobe za roditeljstvo. I kako razumeti osobu koja to odbacuje? S druge strane, upravo ta teška i nama nerazumljiva odluka darovala nam je dete… To su složena pitanja i dileme, a možda ih najbolje možemo razumeti ukoliko pokušamo da pokažemo empatiju prema ženi koja nam je rodila dete i ukoliko pokušamo da joj na tome budemo zahvalni, bez obzira na razloge za njenu odluku.
– Hraniteljka insistira na tome da ostanemo u kontaktu i često zove, a ja nisam sigurna da je to dobra ideja, bar ne u meri u kojoj ona to želi. Kako da se postavim? Hraniteljka i ja veoma smo različite i kao osobe i po načinu vaspitavanja deteta. Kako da se postavim prema detetu? Šta da kažem detetu kada pita za hranitelje?
Nema sumnje da je porodična sredina bolja za dete od one u domu. Upravo je to razlog zbog kojeg postoji težnja da se deca, umesto u domove, smeštaju u hraniteljske porodice.
Zbog toga će vaš usvojeni mališan najverovatnije do vas doći iz hraniteljske porodice.
Iako je hraniteljstvo nesumnjivo bolje od doma, ono ipak sobom nosi određene posebnosti. Hranitelj detetu pruža odgovarajući smeštaj, vaspitava ga i pruža mu sve ono što dete treba da dobije u porodici. Sve to, naravno, pokreću pozitivne emocije prema detetu, što uzrokuje stvaranje povezanosti između deteta i hranitelja. Dakle, da bi hranitelj bio uspešan, on se mora emocionalno povezati s detetom. Tu se, međutim, pojavljuje paradoks koji se odnosi na činjenicu da je hranitelj plaćen. Stoga, ako ogolimo odnose, dolazimo do toga da, s jedne strane, kada neko usvoji dete, hranitelj na neki način i bar neko vreme ostaje bez posla, što znači bez primanja, dok će, s druge strane, teško podneti odvajanje od deteta ukoliko se za njega vezao. Ipak, hranitelj može biti srećan što je za dete nađeno trajno rešenje i što je ono dobilo roditelje upravo zato što se za dete vezao. Sve u svemu, to je veoma složena situacija, s mnogo pomešanih osećanja i motiva, koja kod hranitelja, a posebno kod onih bez dovoljno kapaciteta da s tim izađu na kraj, može izazvati emocije i reakcije što će opteretiti ne samo njih same već i dete, a time i usvojitelje.
Dakle, potrebno je da shvatite složen položaj u kojem se nalazi hranitelj i da, kao usvojitelj, pokušate da razumete i hranitelja i dete. Važno je da u tom pogledu nemate prevelika očekivanja od deteta i da se ne uznemiravate kada ono pita za hranitelje, a posebno da ne pokazujete uznemirenost pred detetom. Potrebno je da detetu smireno odgovorite na pitanja, bez zalaženja u detalje, a naročito vodite računa o tome da se ne postavljate u rivalski odnos s hraniteljem komentarima poput: „Pa ovde ti je mnogo lepše nego tamo“ ili „Sada imaš lepšu sobu“ i tome slično. Da li ćete ostati u kontaktu s hraniteljem i koliko će to trajati, zavisi isključivo od vas i vi ćete proceniti šta je najbolje za vaše dete. Interes deteta biće vam na prvom mestu, pa će tako vaša odluka zavisiti pre svega od deteta i njegovih aktuelnih i dugoročnih potreba, a onda i od hraniteljevog pristupa i vašeg stava o tome. Ako vaš odnos s hraniteljima bude bio dobar, od njih možete dobiti mnogo korisnih informacija i podrške. U svakom slučaju, o tim i drugim pitanjima koja imate možete se posavetovati s psihologom.
Važno je da budete strpljivi i da imate na umu to da je dete u svom kratkom životu preturilo svakakva iskustva preko glave, te da je potrebno da se stvari malo slegnu i dođu na svoje. Niko, pa ni dete, ne može se tek tako prebaciti s jednog načina funkcionisanja na drugi a da nema pitanja, strahova ili povremene uznemirenosti. Dakle, uz strpljivost, pružite detetu mnogo ljubavi, podrške i razumevanja i sve će polako doći na svoje mesto.
Odlomak iz knjige “Težim putem do roditeljstva” Nevene Lovrinčević, Kreativni centar, 2014.
Težim putem do roditeljstva | Nevena Lovrinčević
Ova knjiga je zasnovana na iskustvu parova koji su do roditeljstva došli težim putem – posle prevremenog porođaja, vantelesne oplodnje ili usvajanjem. Partneri ponekad moraju da donose teške odluke, za koje je neophodna velika uzajamna podrška. Roditelji (ili potencijalni roditelji) koji se nalaze u ovim situacijama u knjizi mogu pronaći mnoštvo saveta o tome kako da izađu na kraj s komplikovanim osećanjima i dilemama koje su nezaobilazni pratioci težeg puta do roditeljstva, kako da pronađu način na koji će što lakše isplivati iz stresnih perioda i kako da za sebe, svoju decu i celu porodicu stvore pozitivno okruženje i organizuju život sa što manje trzavica.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: RODITELJSTVO
Letovanje sa bebom – 5 saveta za roditelje
Letovanje sa bebom ne mora biti stresno ako dobro isplanirate sve detalje. Kada se pripremate za letovanje, veoma je važno koju ćete destinaciju odabrati, šta ćete poneti, čime ćete putovati......
Što manje igračaka – to više igranja
Sa ciljem da se deca što lepše zabave, da se lepo zaigraju i da im bude zanimljivo, roditelji neretko "zatrpavaju" decu igračkama. Novim, drugačijim, do tada neviđenim. Kada se negde...
5 zastarelih mitova o roditeljstvu – u koje se još uvek veruje
Savremeno doba donelo je mnoge promene i na planu roditeljstva - više se i otvorenije razgovara baš o tim teškim delovima roditeljstva koji nas okupiraju i sve je više korisnih...
Sindrom dobrog deteta: Podređivanje i samožrtvovanje
To su dobra deca. Dobra deca nemaju probleme koji su odmah uočljivi. Odrasli obično pretpostavljaju da je sve u redu kada su u pitanju dobra deca. Oni, zapravo, nisu predmet...
Nema komentara.