Zadirkivanje je na lošem glasu jer se povezuje sa vršnjačkim nasiljem. Ima li, međutim, od njega više koristi nego štete?
Zadirkivanje kao testiranje društvene veze
Zadirkivanje može biti znak sviđanja, konstuktivna kritika ili okrutno spuštanje na zemlju. Može predstavljati i polu-takmičarsku usmenu igru, u kojoj igrači međusobno testiraju sposobnost da se ostane smiren prilikom provociranja i uzvrati na dovitljiv način. Klasičan primer za to je međusobno prepucavanje američke dece u urbanim četvrtima o tome koliko je debela ili promiskuitetna nečija majka.
Ponekada je zadirkivanje dvosmisleno i samo od reakcije mete zavisi hoće li postati vrsta zlostavljanja i verbalnog nasilja ili će ona uspeti da ga pretvori u svoju prednost.
Ponekada je zadirkivanje dvosmisleno i samo od reakcije mete zavisi hoće li postati vrsta zlostavljanja i verbalnog nasilja ili će ona uspeti da ga pretvori u svoju prednost. Psiholog Pegi Miler, autorka knjige o zadirkivanju kao načinu socijalizacije i usmene igre, daje karakterističan primer devojčice koju su školski drugovi zadirkivali zbog toga što je siromašna i ima pravo na besplatan školski ručak. Umesto da se naduri i prijavi ovo kao slučaj vršnjačkog nasilja, ona je odlučila da ne izigrava žrtvu već ovo zadirkivanje tretira kao izazov. Njen odgovor je bio “Samo ste ljubomorni što ja dobijam nešto besplatno a vi ne. Mmmm ala je ovo ukusno, vidi samo ovaj puding! Nadam se da uživate u svojoj bajatoj salami iz maminog sendviča.” Čak su se i servirke smejale, a zadirkivačima su zapušena usta. Na taj način je ova dovitljiva devojčica pretvorila potencijalno zlostavljanje u igru u kojoj je pobedila i osvojila viši status u grupi umesto nižeg, koji je zadirkivanje trebalo da joj nametne.
Prevela: Jovana Papan
Izvor: Psychology Today
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
VERBATORIA NOVI SAD – mesto gde upoznajemo sebe, otkrivamo urođene talente i postajemo krojači svoje sreće!
Svaka donešena odluka je deo životnog iskustva. Lepog ili manje lepog, ali svakako korisnog. Ono što više izaziva nelagodu jeste neizvesnost pre nego što saznaš da li je odabir bio...
Nema komentara.