U svojoj studiji “Predstava o detetu u srpskoj kulturi” Žarko Trebješanin sakupio je brojne tradicionalne običaje i verovanja u vezi sa gajenjem dece. Izdvojili smo neke od postupaka kojima su roditelji pribegavali u situacijama kada dete neće da progovori, prohoda ili kada loše spava:
Feliks Kanic
Kad dete neće da prohoda
Kad dete, iz nepoznatih razloga, ne prohoda kada mu za to dođe vreme, u našem narodu roditelji i rođaci deteta u tom slučaju često preduzimaju magijske mere koje bi trebalo da mu pomognu da načini prve korake.
Da bi dete prohodalo, ono se često prevodi preko nekog predmeta. U gornjoj Krajini dete koje nije prohodalo valja prevesti preko slepčevog štapa. U istom kraju čine i sledeće: u mladu nedelju, pre sunca, uzmu kupinu koja je na obe strane grane u zemlju urasla, stave je na kućni prag, „pa se polagašno pro nje prevede dete“.
Rađanje i vaspitavanje dece na Balkanu
U Metohiji, „ako dete ne pro’oda na vreme, valja ga u mladu nedelju triput obrnut oko kuće u vreći od kostreti (kozje dlake)“. Na Kosovu, takođe u mladu nedelju, pre sunca, dete metnu na lopatu, „pa ga tri puta obnesu oko kuće, jedni vukuć lopatu, a drugi držeći dete i govoreći: ’Baci leskovo, uzmi drenovo!“
U slučaju pomenute nevolje, detetu se još, kao magijska pomoć, mesi kravaj (hlepčić). „Ispečen kravaj iznesu pred dete, a njemu dadu drenov prutić. Žena s kravajem veli mu: ’Baci leskove, uzmi drenove!’“ Kravajem, poznatim obrednim hlebom, kao i spomenutom basmom, detetu se sugeriše da otpočne hodanje, odnosno da mu noge postanu sigurnije i snažnije, te da što pre učini prve željene korake.
Kada dete krene prohoda, u selima jugozapadnog Stiga, majka sipa za njim vodu, da bi ono „išlo brzo kao voda“. Često se vrši i obred presecanja traga,užeta ili tovara, da bi dete dalje dobro napredovalo u veštini hodanja. „Presecanje traga vrši se uvek metalnim predmetom na taj način što se ispred deteta povuče linija kad se zapazi da je počelo da hoda”.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ŽIVOTARIJE
ŠTA JE BILO POSLE – bajke za roditelje i decu: Kako je bilo na svadbi kod Palčice
Posle nije bilo ništa. To jest – ništa izuzetno. Živeli su dugo, srećno, i čuvali carstvo cvetno. Al pre nego da se skuće,...
Raša Popov dao odgovor na pitanje – koliko je važna deci igra?
Da je igra jedan od glavnih i najvažnijih "obaveza" svakog deteta, to nam je poznato. Međutim, slobodna igra je nešto što se sve ređe viđa i postaje polako potisnuta od...
Zamislite sobu sa šestoro malenih junaka i šestoro jutros prestravljenih pa potom najsrećnijih i najzahvalnijih majki/očeva
Kada radite jedan od ubedljivo najstresnijih poslova na svetu kao što je to dečija anesteziologija i svaki dan stojite na tankoj liniji između nekog detinjeg života ili smrti morate naći...
Pažnja, pažnja! Konačno je iz štampe izašao prvi Rečnik detinjih reči i izraza
Nakon punih sedam godina otkako smo na Detinjarijama počeli skupljati detinje jezičke genijalne pronalaske – konačno je iz štampe izašao prvi Rečnik detinjih reči i izraza vratolomnog podnaslova Srpskiričarska rečorčica....
Nema komentara.