Zašto roditelji ne treba da pomažu oko domaćeg

Da li svake večeri pregledate domaći zadatak vaše ćerke? Rezultati ove studije pokazuju da joj to neće pomoći da ima bolje ocene.

Od kasnih 60-ih, američka vlada je potrošila stotine miliona dolara na programe za uključivanje roditelja u obrazovanje svoje dece. Svi su bili ubeđeni da će veće angažovanje roditelja smanjiti razliku između siromašnih đaka i onih iz srednje klase. Ali do sada niko nije ovu dogmu stavio na probu.

Robinson i Haris izdvojili su i par stvari koje roditelji rade, a koje, za razliku od ostalog, zaista pomažu deci. To su čitanje deci naglas i vođenje razgovora sa svojim tinejdžerima o njihovom izboru koledža. A to su aktivnosti koje se zapravo odvijaju daleko od škole.

„Robinson i Haris izdvojili su i par stvari koje roditelji rade, a koje, za razliku od ostalog, zaista pomažu deci.“

- Advertisement -

Štaviše, mada se uobičajeno misli da siromašnoj deci ide loše u školi zato što njihovi roditelji ne mare za obrazovanje, čini se da to nije tačno. Većina američkih roditelja razgovara sa decom o tome koliko je važno da imaju dobre ocene i završe fakultet. Razlika je, međutim, u tome što deca iz više srednje klase ne samo da slušaju koliko je dobro obrazovanje važno. Oni su okruženi prijateljima i rođacima koji svojim primerom to i pokazuju – doktorima, advokatima, inžinjerima, koji im pričaju o svojim iskustvima sa fakulteta.

Naučnici su tokom istraživanja razgovarali sa grupama studenata da bi saznali kako su roditelji doprineli njihovom uspehu.  Većina njih se nije sećala da su im roditelji pomagali oko učenja. Umesto toga, njihovi roditelji su postavili visoke ciljeve pred decu i ostavili ih da sami nađu način da ih ostvare.

Još jedna stvar koju roditelji mogu da učine za svoju decu a da ima efekta, savetuju Robinzon i Haris, jeste da se potrude da svoje dete upišu kod dobrog učitelja. Deca najboljih učitelja i nastavnika, kako se pokazalo, kasnije u životu imaju viši prosek zarade.

Sve u svemu, zaključuju naučnici, angažovani roditelji mogu biti dobra stvar za zajednicu, jer će uticati na to da deca dobijaju bolje udžbenike, nova igrališta ili dodatnu nastavu iz umetnosti. Međutim, oni na taj način neće od svoje dece napraviti bolje đake.

Izvor: The Atlantic

 

Pročitajte još i: Zašto Finski obrazovni sistem intrigira svet: „Učimo decu smislu života“

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img