Zašto roditelji ne treba da pomažu oko domaćeg

Da li svake večeri pregledate domaći zadatak vaše ćerke? Rezultati ove studije pokazuju da joj to neće pomoći da ima bolje ocene.

Od kasnih 60-ih, američka vlada je potrošila stotine miliona dolara na programe za uključivanje roditelja u obrazovanje svoje dece. Svi su bili ubeđeni da će veće angažovanje roditelja smanjiti razliku između siromašnih đaka i onih iz srednje klase. Ali do sada niko nije ovu dogmu stavio na probu.

Robinson i Haris izdvojili su i par stvari koje roditelji rade, a koje, za razliku od ostalog, zaista pomažu deci. To su čitanje deci naglas i vođenje razgovora sa svojim tinejdžerima o njihovom izboru koledža. A to su aktivnosti koje se zapravo odvijaju daleko od škole.

„Robinson i Haris izdvojili su i par stvari koje roditelji rade, a koje, za razliku od ostalog, zaista pomažu deci.“

- Advertisement -

Štaviše, mada se uobičajeno misli da siromašnoj deci ide loše u školi zato što njihovi roditelji ne mare za obrazovanje, čini se da to nije tačno. Većina američkih roditelja razgovara sa decom o tome koliko je važno da imaju dobre ocene i završe fakultet. Razlika je, međutim, u tome što deca iz više srednje klase ne samo da slušaju koliko je dobro obrazovanje važno. Oni su okruženi prijateljima i rođacima koji svojim primerom to i pokazuju – doktorima, advokatima, inžinjerima, koji im pričaju o svojim iskustvima sa fakulteta.

Naučnici su tokom istraživanja razgovarali sa grupama studenata da bi saznali kako su roditelji doprineli njihovom uspehu.  Većina njih se nije sećala da su im roditelji pomagali oko učenja. Umesto toga, njihovi roditelji su postavili visoke ciljeve pred decu i ostavili ih da sami nađu način da ih ostvare.

Još jedna stvar koju roditelji mogu da učine za svoju decu a da ima efekta, savetuju Robinzon i Haris, jeste da se potrude da svoje dete upišu kod dobrog učitelja. Deca najboljih učitelja i nastavnika, kako se pokazalo, kasnije u životu imaju viši prosek zarade.

Sve u svemu, zaključuju naučnici, angažovani roditelji mogu biti dobra stvar za zajednicu, jer će uticati na to da deca dobijaju bolje udžbenike, nova igrališta ili dodatnu nastavu iz umetnosti. Međutim, oni na taj način neće od svoje dece napraviti bolje đake.

Izvor: The Atlantic

 

Pročitajte još i: Zašto Finski obrazovni sistem intrigira svet: „Učimo decu smislu života“

spot_img

Najnovije

Šta deca pamte nakon dana provedenog sa porodicom

Deca neće pamtiti da li je sto bio savršeno postavljen, da li je roštilj bio uspešan ili da li je plan dana ispoštovan.

Kako odgajiti odraslog: Veštine kojima svaki mladi čovek treba da ovlada

Džuli Litkot Heims, autorka bestselera Njujork tajmsa "Kako odgajiti odraslog", dugogodišnja dekanka Stanforda, odgovara na pitanje koje veštine svaki osamnaestogodišnjak treba da ima

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img