Učenje dece opštim “veštinama mišljenja” nezavisnim od gradiva je besmisleno i nedelotvorno. Ne postoji skup veština kritičkog mišljenja koji se može steći i primenjivati u svakom kontekstu.
Odvajanje kognitivnih ideala od kontekstualnog znanja nije ograničeno samo na učenje kritičkog mišljenja. Neke škole se hvale time što su “veštine učenja za 21. vek” postavile kao glavni cilj svoje misije. Čak u se čuli predlozi da neke od ovih nebuloznih veština treba proglasiti jednako važnim kao i pismenost i obezbediti im isti status. Primer za ovo su mozgalice koje navodno decu čine pametnijom, visprenijom i sposobnom da brže uče. Međutim, skorašnja istraživanja su pokazala da su mozgalice korisne samo za jednu stvar – da deca postanu dobra u rešavanju mozgalica. Tvrdnja da one učenicima razvijaju sposobnost rešavanja problema nedavno je pobijena studijom koja je obuhvatila više od 130 naučnih radova, i u kojoj je zaključeno:
“Nema dokaza da vežbanje kognitivnih veština izvan konteksta neke određene oblasti utiče na opšte poboljšanje kognicije, akademskog uspeha, profesionalne sposobnosti i društvene snalažljivosti.”
Isto važi i kada je u pitanju podučavanje karakternim odlikama, poput “mentalnog stava” (fokusiranje na snagu volje i trud nasuprot urođenom talentu) ili “istrajnosti” (odlučnost pred preprekama). Nije jasno da li se takve karakterne crte uopšte mogu steći učenjem i nema dokaza da njihovo razvijanje izvan specifične oblasti uopšte ima efekta.
Umesto učenja dece opštim veštinama kritičkog mišljenja, trebalo bi da se usmerimo na posebne veštine kritičkog mišljenja vezane za određene oblasti, a one zahtevaju da učenici prošire znanje iz te oblasti, kako bi bili u stanju da otkriju njene specifične, unutrašnje tajne. Na primer, ako učenici književnosti znaju da je majka Meri Šeli umrla ubrzo nakon što je rodila Meri, i da je Šelijeva sama izgubila brojnu decu, onda će daleko bolje razumeti opsesiju Viktora Frankenštajna stvaranjem života iz smrti, a jezik kojim će to biti u stanju da opišu biće mnogo bogatiji nego da su prišli tekstu bez svih ovih znanja. Sudent fizike koji istražuje zašto se dva aviona drugačije ponašaju prilikom leta možda ume “kritički da misli” uz pomoć naučne metodologije, ali bez solidnog znanja o kontigentnim faktorima, poput spoljašnje temperature vazduha i hrpe prethodnih studija slučaja na koje bi mogao da se osloni, student će se mučiti da utvrdi koju hipotezu da primeni i koje promenljive da izuzme.
Kao što Vilingem piše: “Misaoni procesi isprepleteni su sa predmetom mišljenja.” Učenicima se moraju dati realni i značajni predmeti razmišljanja, ukoliko nastavnici žele da utiču na to kako će deca razmišljati.
Karl Hendrik vodi katedru za učenje i istraživanje pri koledžu Velington u Brekšajru.
Prevela: Jovana Papan
Izvor: Aeon
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nedelja sećanja i zajedništva – od 7. do 10. maja u svim školama u Srbiji
Na sastanku radne grupe za uspostavljanje memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubstva u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, doneta je...
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Nema komentara.