Koje namirnice bi pre svih trebalo da kupujete organske?

Ukoliko se uklapa u vaš životni stil i možete to da priuštite, fokusirajte se na organsko. Ili, makar, kad god možete kupite organski gajene one namirnice koje zadržavaju najviše pesticida

Priredila: Ema Tatić

Iako svima deluje da je organska hrana postala popularna u poslednje dve decenije, čitav koncept je, zapravo, mnogo stariji. Pre Drugog svetskog rata, svi su jeli organski gajeno voće i povrće. Tek nakon tog perioda u upotrebu su ušli „pomagači“ konvencionalnog načina gajenja – sintetički pesticidi i hemikalije, koji su za cilj imali uništenje korova, insekata i ostalih nepoželjnih faktora. Sada su mnogi od nas poprilično zbunjeni po tom pitanju, jer nam se nudi voće i povrće gajeno na potpuno suprotne načine.

- Advertisement -

Koja je razlika između organske i „obične“ hrane?

Razlika je poprilična. Prvenstveno se ogleda u upotrebi prirodnog đubriva (kompost), nasuprot hemijskom đubrivu koje se inače koristi. Zatim, u tradicionalnom gajenju hrane, poljoprivrednici koriste sintetičke herbicide, dok pobornici organskog načina uzgajanja koriste preparate koji su napravljeni od prirodnih sastojaka. Stoga, organske metode ostavljaju mnogo manje rezidua u prirodi.

Američko Ministarstvo poljoprivrede je, na primer, propisalo pravila kojima se reguliše pitanje organske hrane. Prema njima, zabranjena je upotreba pesticida, dodataka i emulgatora koji se dodaju u procesu prerade, kao što su konzervansi, veštački zaslađivači i boje, ili natrijum glutamat, a koji se inače nalaze u hrani.

Prodaja organske hrane je porasla 30 puta, u odnosu na period od pre dvadeset godina. Samo u Americi, prihod koji je ostvaren 2011. godine, prema zvaničnim podacima, iznosio je 29 milijardi dolara. Ipak, činjenica je da taj iznos čini samo 4,2% ukupne sume zarađene od prodaje hrane. Iako sve više ljudi kupuje organsku hranu, ona često izlazi na loš glas zbog previsokih cena.

Neke studije su otkrile da, kada je u pitanju odnos cene i nutritivnih vrednosti organske hrane, mnogi nisu tako sigurni da jedno opravdava drugo. Uprkos skepticizmu, naučna istraživanja potvrđuju da i male količine pesticida i ostalih hemikalija imaju negativan uticaj na zdravlje ljudi. Na ovo naročito treba da obrate pažnju trudnice i mame, s obzirom na to da fetusi i mala deca osećaju ove posledice u većoj meri nego odrasli.

Krompir

- Advertisement -

Kada odlučujete šta da kupite od organskih namirnica, krompiri su „pod obavezno“. Od svog tradicionalno uzgajanog povrća, upravo krompiri zadržavaju najveću količinu pesticida. Studijom iz 2006. godine je ustanovljeno da je čak 81% krompira sadržao pesticide i nakon pranja i ljuštenja.

Govedina

Pri konvencionalnom uzgoju, kravama se daju hormoni i razni medikamenti, kako bi ostale zdrave i brže rasle. Sve to neumitno završava u hamburgerima i, konačno, u našim telima. Hormoni koji im se daju podižu nivo estrogena i testosterona do neverovatno visokih granica, i posledično, to utiče na nivo hormona u našim organizmima. EU je zabranila upotrebu hormona pri uzgoju krava i teladi. Sa druge strane, organski orjentisani poljoprivrednici se trude da njihova grla imaju što prirodniji tretman, da budu na otvorenom, a kako bi se što bolje borili sa bolestima, vode ih na tzv. „rotacione ispaše“, redovno im čiste štale i hrane ih prirodnim, izbalansiranim namirnicama.

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img