Većina učenika uči tako što više puta čita iste zabeleške, udžbenike i ostalu literaturu. Međutim, psihološka istraživanja, pomoću laboratorijskih eksperimenata i onih u učionicama, dokazala su kako je to najgori mogući način učenja.
Način na koji većina učenika i studenata uči potpuno je besmislen, zaključili su to psiholozi Henry Rediger i Mark Mek Danijel sa univerziteta Vašington u St. Luisu. Oni su kombinovano proveli čak osamdeset godina proučavajući učenje i memoriju, a svoje su nalaze zabeležili u knjizi “Da se zapamti: Kako uspešno učiti” (Make it Sick: The science of Successful Learning).
Većina učenika uči tako što više puta čita iste zabeleške, udžbenike i ostalu literaturu. Međutim, psihološka istraživanja, pomoću laboratorijskih eksperimenata i onih u učionicama, dokazala su kako je to najgori mogući način učenja materije, piše Vox.com. Puno delotvorniji način je korišćenje kartica s beleškama, izrada dijagrama i mapa te ispitivanje samog sebe. Bitan je raspored učenja pojedinih celina, i mešanje različitih tema.
7 najčešćih grešaka dece koja ne znaju da uče
Psiholog Mark Mek Danijel deli 7 saveta kako što bolje naučiti gradivo.
1. Nemojte samo više puta čitati iste beleške
– Većina učenika kaže kako je ovo njihova strategija broj jedan. Mi smo istraživanjem zaključili da ovakvo repetitivno recikliranje informacija nije dobro niti može stvoriti trajnu memoriju. Posmatranje učenika pokazalo je da su oni koji su jednom pročitali tekst upamtili jednaku količinu gradiva kao i oni koji su ga pročitali dva puta. Kada drugi put čitate tekst preko poznatih informacija prelazite s ‘ovo znam, ovo znam’, i iz njega ne izvlačite nove informacije, kaže Mek Danijel.
2. Postavljajte sebi puno pitanja
– Dobra tehnika je jednom pročitati tekst, a onda sebi postavljati pitanja. Sakupljanje informacija na ovaj način efektivnije je za memoriju. Ako na pitanje pogrešno odgovorite, dobijete povratnu informaciju da nešto ne znate te da to ponovo morate proučiti. Na taj način upravljate svojim učenjem, objašnjava ovaj psiholog, i dodaje kako tako bolje pojašnjavamo stvari i zapravo učimo s razumevanjem.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.