spot_img
spot_img

Tri najčešće skrivene prepreke u učenju – disleksija, disgrafija, diskalkulija

Roditelji i nastavnici su prvi koji mogu da primete signale da detetu treba podrška. Što ranije potražimo savet i uključimo defektologa, to ćemo detetu omogućiti da razvije svoje potencijale i izbegne osećaj neuspeha koji ga može pratiti kroz celo školovanje.

Učenje je proces kroz koji svako dete prolazi na svoj način i sopstvenim tempom. Međutim, kod pojedine dece javljaju se specifične teškoće u učenju koje nisu povezane sa inteligencijom ili željom za znanjem, već sa načinom na koji mozak obrađuje informacije. Najčešće među njima su disleksija, disgrafija i diskalkulija.

Razumevanje ovih teškoća i pravovremena podrška su od presudnog značaja da bi dete razvilo svoje potencijale bez osećaja neuspeha ili frustracije.

- Advertisement -

Disleksija – teškoće u čitanju

Disleksija je najpoznatija specifična teškoća u učenju. Deca sa disleksijom imaju normalnu ili natprosečnu inteligenciju, ali se suočavaju sa problemima kada je u pitanju čitanje.


Iz ugla logopeda: Kako deca najlakše savladavaju tehniku čitanja


Kako se ispoljava?

  • dete sporo i teško čita,

  • preskače ili dodaje slova i slogove,

  • često meša slična slova (b-d, p-q, m-n),

  • ne razume u potpunosti pročitani tekst,

    - Advertisement -
  • pokazuje otpor prema čitanju i pisanju.

Disleksija se obično uočava u prvim razredima osnovne škole, ali se rani znaci mogu primetiti i ranije – kroz kašnjenje u govoru ili teškoće u pamćenju rima i pesmica.

Foto: Canva

Disgrafija – teškoće u pisanju

Disgrafija se odnosi na probleme sa pisanjem, i to kako u motoričkom smislu, tako i u gramatičkom i pravopisnom.

Tipični znaci disgrafije:

  • dete piše sporo i teško,

  • rukopis je nečitljiv i neuredan,

    - Advertisement -
  • često pravi pravopisne i gramatičke greške,

  • teško održava redosled reči i rečenica,

  • ruka mu se brzo zamara tokom pisanja.

Ove teškoće ne znače da dete ne zna pravila pisanja, već da ih ne može dosledno primeniti zbog problema u obradi i organizaciji informacija.

Diskalkulija – teškoće u matematici

Diskalkulija je manje poznata, ali podjednako značajna teškoća u učenju. Odnosi se na probleme u razumevanju i primeni matematičkih pojmova.

Kako izgleda u praksi?

  • dete ima problem sa prepoznavanjem i pisanjem brojeva,

  • teško razume osnovne matematičke operacije (sabiranje, oduzimanje…),

  • ne snalazi se u pojmovima vremena, redosleda ili prostora,

  • sporije uči tablicu množenja,

  • često oseća strah i otpor prema matematici.

Zašto je rana podrška važna?

Deca koja se suočavaju sa disleksijom, disgrafijom ili diskalkulijom nisu manje sposobna od svojih vršnjaka – naprotiv, često poseduju izuzetne talente u umetnosti, muzici, sportu ili logičkom razmišljanju. Međutim, bez pravovremene pomoći, mogu razviti osećaj nesigurnosti i izbegavati školu.


Pitanje za logopeda: Da li mora dete sve glasove pravilno da izgovara u trećoj godini?


Podrška podrazumeva:

  • ranu dijagnostiku i rad sa defektologom, logopedom ili psihologom,

  • prilagođavanje školskog programa,

  • dodatne vizuelne i praktične metode učenja,

  • razumevanje i strpljenje roditelja i nastavnika.

Teškoće u učenju ne znače da dete ne može uspeti u školi i životu. One samo ukazuju da mu je potreban drugačiji način učenja i dodatna podrška. Pravovremeno prepoznavanje i saradnja roditelja, nastavnika i stručnjaka ključni su za to da dete razvije svoje sposobnosti i izraste u samopouzdanu i uspešnu osobu.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img