Pravoslavno majčinstvo i više dece: kako ostati psihički čitava

Ništa više nije isto: ni predškolske ustanove, ni škole, niti ima opšte prihvaćenog društvenog sistema vrednosti niti ideologije, struktura porodice je bila drugačija (najviše dvoje dece sa povećom razlikom među njima), niti je radno vreme isto.

Piše: Elena Fetisova

Život i predstave o životu

O porodicama sa više dece je u pravoslavnim sredstvima informisanja prihvaćeno da se piše „paradno“ u određenoj meri. To je razumljivo: verujući novinar oseća nešto poput strahopoštovanja prema „rekordno višedetnima“ („To su ljudi! Oni mogu! I kako se samo nose sa tim!“) i iskreno prenosi ovo osećanje čitaocu. Roditelji sa više dece ne govore suviše detaljno o teškoćama jer veliki broj dece vrlo brzo dovodi osobu do shvatanja da se najveći deo problema krije u njoj samoj, u njenim nedostacima a ne u brojčanim pokazateljima porodice. Sledstveno, roditelji ne plaše čitaoca problemom imanja više dece, shvatajući da su iste teškoće vrlo verovatne i sa jednim detetom. Ostaje im samo da podele svoju radost koje takođe – ima.

- Advertisement -

Međutim, čak i u sopstvenom iskustvu sam se susretala sa pojavom da sam tekstove o životu porodica sa više dece koje sam pročitala u mladosti, jako pozitivne, nakon dobijanja sopstvene porodice doživljavala sa senkom lake ironije. Dugo sam se, na primer, sećala izjave iz jednog intervjua: „Mama se ne deli na troje“, to jest, što više dece u porodici, to manju međusobnu ljubomoru deca osećaju. Zabavno je sada u sopstvenoj porodici posmatrati svakodnevne pokušaje podele mame na tri dela u bukvalnom smislu ove reči. Avaj, imam samo dva krila a pri čitanju knjige sva tri deteta neizostavno žele da sednu pored mame. Ako staviš jedno dete na koleno, moraš da staviš i ostale. I probaj da im objasniš da mama nije pauk.

Nedavno sam u komentarima na jedan tekst o porodici sa više dece videla gnevne i gorke reči oca sa više dece (šestoro ili sedmoro!) da su ga „namamili“ u imanje više dece, stvarajući sliku koja se u praksi pokazala kao isuviše teška realnost. I iako se dalje ispostavilo se da „svakodnevna realnost“ komentatora ima mnogo bolje uslove u kojima potpuno normalno i zahvalno mogu da žive i druge porodice, ovaj otac se može razumeti. Ipak, određene izazove – pre svega za psihičku ravnotežu roditelja – višedetna porodica može ponekada da nosi.

„Jedna mama se kajala što je ona takva nikakva: grešna, lenja i „praskava“ majka, dok sveštenik koji je ispovedao sluša, sluša i govori: „Matuška, a šta misliš da piješ malo vitamine, a?“

I tu, sa jedne strane može kratko da se rezimira: pokajte se i bićete srećni! U suštini je to tačno jer se većina problema pretvara u ništa tamo gde postoji svagdašnja čvrsta nada na Gospoda i spremnost da se postavljaju zahtevi samo u odnosu na sebe a ne i na ljude oko nas. Međutim, pošto daleko da smo svi došli u meru rasta, na primer, svete Julijanije Lazarevske, treba da priznamo da u praksi u roditeljskom životu postoje teškoće ne samo duhovne, već i psihofizičke prirode.

Jedna mama se kajala što je ona takva nikakva: grešna, lenja i „praskava“ majka, dok sveštenik koji je ispovedao sluša, sluša i govori: „Matuška, a šta misliš da piješ malo vitamine, a? Nemoj da se smeješ, ozbiljan sam. Da, ima i samoopravdanja. Ali u ovom slučaju kod tebe je pre svega umor. Uzmi ih…“

spot_img

Najnovije

Šta deca pamte nakon dana provedenog sa porodicom

Deca neće pamtiti da li je sto bio savršeno postavljen, da li je roštilj bio uspešan ili da li je plan dana ispoštovan.

Kako odgajiti odraslog: Veštine kojima svaki mladi čovek treba da ovlada

Džuli Litkot Heims, autorka bestselera Njujork tajmsa "Kako odgajiti odraslog", dugogodišnja dekanka Stanforda, odgovara na pitanje koje veštine svaki osamnaestogodišnjak treba da ima

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img