Naše detinjstvo protiv savremenog – 5:0

Kada se ovako uporedi „naše“ i „njihovo“ detinjstvo, očigledno je da je sa stanovišta vrednosti na kojima smo mi odrastali, ovaj današnji fazon neprihvatljiv.

detinjstvoLepe uspomene su najveće bogatstvo, a od sećanja na srećno detinjstvo nema lepših uspomena. Anastasija Kuznecova, mnogodetna majka, kako sama sebe predstavlja, uporedila je odrastanje današnjih roditelja sa detinjstvom današnje dece. Ona izdvaja pet pojmova kroz koje se jasno oslikava razlika između „onog“ i „ovog“ vremena.

POŠTOVANJE

- Advertisement -

Kad smo mi bili mali: Poštovali smo starije. Tako su nas učili. Svi su nas tako učili – roditelji, bake i deke, vaspitači, učitelji, nastavnici, komšije pa čak i neznanci. Bilo je to tako prirodno da niko nije ni razmišljao o tome čime li su predstavnici starije generacije zaslužili to poštovanje. Uredno smo im ustupali mesto u javnom prevozu. Na primedbe nepoznatih odraslih reagovali smo mirno, a izdiranje ljutitih nastavnika doživljavali smo istinski pokorno. Tek u tinejdžerskom dobu smo saznali da se i o nastavniku može loše govoriti, no za to je postojao dobar razlog, a nipošto nije bila opšteprihvaćena norma.

Danas: Naravno, mi govorimo deci da treba poštovati starije, pod kojima mislimo na sebe i na najdraže rođake. Istovremeno, smatramo da je nerazumno tražiti od njih da poštuju sve odrasle, te da je važno naučiti decu da razlikuju ko je dostojan poštovanja a ko nije. Ogovaramo pred njima svekrve, komšije, roditelje njihovih školskih drugova, i sa posebnim guštom nastavnike. Naša deca od malih nogu znaju da su nastavnici tu zbog njih, u službi njih i da skoro nemaju nikakva prava. Ne mogu da daju lošu ocenu ako za to ne postoje svi jaki razlozi – u protivnom će imati posla sa groznom ali pravednom mamom. Naravno, naša deca nisu savršena, ali ako se neko usudi da im stavi primedbu, pa još i u našem prisustvu – teško se njemu.

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img