Kada se ovako uporedi „naše“ i „njihovo“ detinjstvo, očigledno je da je sa stanovišta vrednosti na kojima smo mi odrastali, ovaj današnji fazon neprihvatljiv.
NESEBIČNOST
Kad smo mi bili mali: Orlovi rano lete, Dečaci Pavlove ulice, Magareće godine, Mali princ, knjige o mnogim drugim junacima, o nesebičnosti, velikodušnosti i junaštvu formirale su naš unutrašnji svet, kao neodvojiv deo sistema vrednosti koji su u nas usadile porodica i škola. Od ranog detinjstva smo znali da činiti dobro „bez razloga“ nije lako, ali da se moramo truditi. Malo kasnije smo shvatili da su sposobnost za nesebične postupke i samopoštovanje neraskidivo povezani. Želeli smo da postanemo nastavnici, doktori ili kosmonauti prosto zato što smo iskreno želeli da donosimo korist ljudima. Verovali smo u dobro.
Danas: Na svakom koraku ponavljamo da svetom vlada novac. Od prvih godina života privikavamo dete na konkurenciju i veoma brinemo da li će se kod njega razviti „zdrav egoizam“. Činimo sve da bi naša deca shvatila vrednost novca: materijalno podržavamo obavljanje pokojeg kućnog poslička, dobre ocene (razume se, isključivo 5 i 5+ – V.S.R.) i – pristojno ponašanje! Što se tiče nesebičnosti, iz nekog razloga i nama se čini da je to stvar slabih, te da je to osobina od koje nema vajde u životu.
Nekada davno, pre više od dve hiljade godina, starorimski istoričar i filozof Gaj Salustije Krisp je rekao: „Koristoljublje onemogućuje najcenjenija osećanja: ljubav prema domovini, ljubav prema porodici, ljubav prema vrlini i čistoti.“ Da li se svet toliko promenio da su reči koje su važile vekovima zauvek izgubile snagu? Je li mudrac pogrešio? Saznaćemo to za nekoliko decenija, samo treba pričekati – završava svoj tekst Kuznecova.
Kada se ovako uporedi „naše“ i „njihovo“ detinjstvo, očigledno je da je sa stanovišta vrednosti na kojima smo mi odrastali, ovaj današnji fazon neprihvatljiv. Međutim, nameće se pitanje kako to da smo mi koji smo odrastali na drugačijim, pravim vrednostima, tako olako te vrednosti napustili i podlegli duhu vremena koji nameće sve suprotno onome na čemu smo stasavali, neke nove „vrednosti“ kojima tako predano učimo svoju decu? A možda „duh vremena“ nije odgovor na to pitanje? Možda cela stvar ipak zavisi od svakog od nas pojedinačno. Možda je odgovor u nama. Možda je pravi čas da se prisetimo onoga čega smo se naslušali „Mućni svojom glavom! Ako taj i taj skače u bunar, ’oćeš li i ti skočiti?!“
Priredila: Vesna Smiljanić Rangelov
Izvor: https://deti.mail.ru/teenager/nashe-detstvo-protiv-sovremennogo-50/?from=compilation
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: RODITELJSTVO
Letovanje sa bebom – 5 saveta za roditelje
Letovanje sa bebom ne mora biti stresno ako dobro isplanirate sve detalje. Kada se pripremate za letovanje, veoma je važno koju ćete destinaciju odabrati, šta ćete poneti, čime ćete putovati......
Što manje igračaka – to više igranja
Sa ciljem da se deca što lepše zabave, da se lepo zaigraju i da im bude zanimljivo, roditelji neretko "zatrpavaju" decu igračkama. Novim, drugačijim, do tada neviđenim. Kada se negde...
5 zastarelih mitova o roditeljstvu – u koje se još uvek veruje
Savremeno doba donelo je mnoge promene i na planu roditeljstva - više se i otvorenije razgovara baš o tim teškim delovima roditeljstva koji nas okupiraju i sve je više korisnih...
Sindrom dobrog deteta: Podređivanje i samožrtvovanje
To su dobra deca. Dobra deca nemaju probleme koji su odmah uočljivi. Odrasli obično pretpostavljaju da je sve u redu kada su u pitanju dobra deca. Oni, zapravo, nisu predmet...
Nema komentara.