Naše detinjstvo protiv savremenog – 5:0

Kada se ovako uporedi „naše“ i „njihovo“ detinjstvo, očigledno je da je sa stanovišta vrednosti na kojima smo mi odrastali, ovaj današnji fazon neprihvatljiv.

SLOBODA

detinjstvo nekadKad smo mi bili mali: Mi smo rano postajali samostalni. Sa stanovišta naših roditelja, odrastali smo prirodno: do godine prestali da nosimo pelene, do dve prestali da se vozimo u kolicima, do tri – mama prestala da nas vodi za ruku. Sa pet godina smo u potpunosti bili u stanju da na neko vreme ostanemo sami kod kuće, a već sa sedam je većina nas dobila pravo da poseduje ključeve za stan. Otprilike sa deset godina, već smo sami planirali svoje slobodno vreme: tako smo, na primer, organizovali vožnju biciklom po nekoliko desetina kilometara ili išli na pecanje a harpune za štuke pravili sami to jest sa drugarima. Da, često su to bili rizični poduhvati, ali smo znali ukus slobode, kreativno razmišljali i tek slutili: dosada – šta bi to moglo biti.

- Advertisement -

Danas: Gotovo da nikome ne pada na pamet da ostavi petogodišnje dete samo u kući a ako mu i padne na pamet, ujedno mu padaju na pamet i strašne misli o sukobu sa zakonom. Većina prati decu u školu do dvanaeste godine, preuzimajući pritom na svoja pleća ne samo teške rančeve nego i izradu domaćih zadataka. Nastojimo da sve držimo pod kontrolom, zato naša deca retko idu bilo gde sama. Ako je tema vožnja biciklom, može ali samo cela porodica i pod punom opremom; ako je pecanje – može na specijalno uređenom i za to predviđenom mestu. Naša deca se često žale da im je dosadno, ali nas to ne brine, jer znamo: to samo znači da su se njihovi pametni telefoni ispraznili i da im treba punjenje.

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img