Nova studija pronašla je strukturne razlike u mozgovima predškolske dece koja su izložena ekranima, piše Science Daily.
Upotreba ekrana je izuzetno rasprostranjena i stalno raste kako u domovima, tako i u ustanovama za čuvanje dece i školama, u sve ranijem uzrastu
Studija, objavljena u JAMA Pediatrics, pokazala je da deca koja provode više vremena ispred ekrana imaju slabiju strukturnu povezanost u delovima mozga zaduženim za jezičke veštine, mentalnu kontrolu i samokontrolu. Ova deca takođe imaju slabije rezultate na testovima jezičkih sposobnosti i pismenosti.
Istraživači iz Medicinskog centra Dečije bolnice u Sisinatiju koristili su smernice Američke pedijatrijske akademije (AAP), koje u obzir uzimaju ne samo vreme provedeno ispred ekrana, već i njihovu dostupnost, uključujući i mobilne uređaje, zatim sadržaje koje deca prate, kao i s kim su i u kakvoj interakciji tokom korišćenja uređaja.
“Ova studija postavlja pitanje da li bar neki aspekti upotrebe medija u ranom detinjstvu negativno utiču tokom ovih formativnig godina u razvoju mozga”, kaže dr Džon Haton, direktor Centra za istraživanja čitanja i pismenosti pri Dečijoj bolnici u Sinsinatiju, i vođa ove studije. “Mada ne možemo još uvek utvrdimo da su ekrani direktni uzročnici ovih stukturalnih promena i da li ovi razvojni rizici imaju trajne posledice, naši nalazi ukazuju na potrebu za daljim istraživanjima, kako bi se bolje shvatio uticaj ekrana i utvrdilo gde treba postaviti granicu u korišćenju tehnologije”.
U studiji je učestvovalo 47 zdrave dece uzrasta od tri do pet godina, sa svojim roditeljima. Deci su testirane kognitivne sposobnosti uz praćenje strukturne povezanosti bele mase u mozgu pomoću magnetne rezonance. Roditelji su davali podatke o količini vremena koje dete provodi pred ekranima i načinu upotrebe digitalnih medija. Zatim su rezultati skeniranja upoređivani sa izloženošću deteta ekranima.
Naučnici su utvrdili da:
- Što je više vremena pred ekranima, to su detetova sposobnost jezičkog izražavanja, brzog imenovanja predmeta i predispozicije za učenje čitanja i pisanja – na nižem nivou.
- Što je više vremena pred ekranima, dete ima slabiju strukturnu povezanost bele mase u mozgu, što negativno utiče na mijelinaciju – proces kojim se oblogom izoluju nervne ćelije, što omogućava da nervni impulsi putuju brže i lakše. Ovo ima posledice na govorne veštine i pismenost.
Upotreba ekrana je izuzetno rasprostranjena i stalno raste kako u domovima, tako i u ustanovama za čuvanje dece i školama, u sve ranijem uzrastu, što zahteva bolje razumevanje uticaja ekrana na mozak u periodu intenzivnog razvoja, kako bi se mogla postaviti ograničenja kroz zdravstvene i obrazovne politike, poruka je naučnika.
Psiholozi upozoravaju da je školskoj deci pažnja u poslednjoj deceniji opala za – polovinu
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Da li biste prodali novo jutro za milion dolara?
Može li se staviti cena na novo jutro, za koliko biste ga prodali? Da li je milion dolara ponuda koju biste prihvatili bez obzira na uslove? Dr Vladimir Đurić, doktor...
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Nema komentara.