Deca koja su usvojila siguran obrazac afektivne vezanosti (sigurna deca) formiraju sliku o sebi kao bićima vrednim ljubavi i pažnje i sliku drugih kao osoba u koje mogu imati poverenje.
Deca kategorisana kao sigurna koriste majku kao bazu sigurnosti za istraživanje – kada su uznemirena, traže kontakt s roditeljem. Kada dobiju potrebnu utehu, vraćaju se istraživanju. U epizodama separacije, sigurno vezano dete pokazuje da mu roditelj nedostaje. Pri ponovnom susretu se osmehuje, vokalizuje ili pokretom pozdravlja roditelja.
Deca kategorisana kao izbegavajuća odmah kreću u istraživanje, slabo ispoljavaju osećanja, ne traže kontakt s roditeljem da bi obezbedila sigurnost. Kada dete ostane samo, ne pokazuje vidljivo uznemirenje. Nepoznatu osobu lako prihvata kao partnera u igri. Po povratku roditelja, aktivno ga izbegava, ne gleda u njega, često se fokusira na igračke. Ako ga roditelj uzme u ruke, dete može da se ukoči ili izvije da bi izbeglo kontakt.
Deca u grupi ambivalentnih pokazuju vidljivu uznemirenost već pri ulasku u prostoriju i ne kreću u istraživanje. Kada ih roditelj ostavi, snažno protestuju. Po povratku roditelja, često se mogu smenjivati naizmenični zahtevi za kontaktom i znakovi ljutitog odbacivanja, pa i napadi besa. Ova deca ne uspevaju da nađu utehu i sigurnost u kontaktu s roditeljem.
Deca se kategorišu kao dezorganizovana ako pokazuju sled kontradiktornih obrazaca ponašanja, npr. snažno ponašanje vezanosti praćeno izbegavanjem, simultano ispoljavanje protivrečnih oblika ponašanja, neusmerene, nedovršene ili prekinute pokrete i izraze, stereotipno ponašanje, abnormalne stavove tela, ukočenost, usporenost pokreta, direktno ispoljavanje straha od roditelja, dezorijentisano ponašanje, vrlo brze promene afekta i dr.
Tekst napisala: Marija Živković, psiholog, voditelj dečje psihodrame, play terapeut u edukaciji
Izvor: “Afektivna vezanost i porodični odnosi: razvoj i značaj”, Tatjana Stefanović-Stanojević, Ivana Mihić i Nataša Hanak.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
Za valjani odgovor je potrebno samo gledati malo TV kanal “Animal chanel” i
videti kako drugi sisari podizu bebe. Po ljudima vecina bi razmazila dete
a posebno covekoliki majmuni. Kako te zivotinjke opstaju milionima godina u, za
danasnjeg coveke, vrlo surovim uslovima, znaci da svoju decu nisu razmazili!
Slika je danasnje covekove emocijalne sakatosti da emocionalno ignorisemo malu
decu a neprirodno obasipamo emociama odraslu decu!