Afektivna vezanost ili šta je to ljubav između roditelja i deteta

Deca koja su usvojila siguran obrazac afektivne vezanosti (sigurna deca) formiraju sliku o sebi kao bićima vrednim ljubavi i pažnje i sliku drugih kao osoba u koje mogu imati poverenje.

Deca kategorisana kao sigurna koriste majku kao bazu sigurnosti za istraživanje – kada su uznemirena, traže kontakt s roditeljem. Kada dobiju potrebnu utehu, vraćaju se istraživanju. U epizodama separacije, sigurno vezano dete pokazuje da mu roditelj nedostaje. Pri ponovnom susretu se osmehuje, vokalizuje ili pokretom pozdravlja roditelja.

Deca kategorisana kao izbegavajuća odmah kreću u istraživanje, slabo ispoljavaju osećanja, ne traže kontakt s roditeljem da bi obezbedila sigurnost. Kada dete ostane samo, ne pokazuje vidljivo uznemirenje. Nepoznatu osobu lako prihvata kao partnera u igri. Po povratku roditelja, aktivno ga izbegava, ne gleda u njega, često se fokusira na igračke. Ako ga roditelj uzme u ruke, dete može da se ukoči ili izvije da bi izbeglo kontakt.

- Advertisement -

Deca u grupi ambivalentnih pokazuju vidljivu uznemirenost već pri ulasku u prostoriju i ne kreću u istraživanje. Kada ih roditelj ostavi, snažno protestuju. Po povratku roditelja, često se mogu smenjivati naizmenični zahtevi za kontaktom i znakovi ljutitog odbacivanja, pa i napadi besa. Ova deca ne uspevaju da nađu utehu i sigurnost u kontaktu s roditeljem.

Deca se kategorišu kao dezorganizovana ako pokazuju sled kontradiktornih obrazaca ponašanja, npr. snažno ponašanje vezanosti praćeno izbegavanjem, simultano ispoljavanje protivrečnih oblika ponašanja, neusmerene, nedovršene ili prekinute pokrete i izraze, stereotipno ponašanje, abnormalne stavove tela, ukočenost, usporenost pokreta, direktno ispoljavanje straha od roditelja, dezorijentisano ponašanje, vrlo brze promene afekta i dr.

 

Tekst napisala: Marija Živković, psiholog, voditelj dečje psihodrame, play terapeut u edukaciji

Izvor: „Afektivna vezanost i porodični odnosi: razvoj i značaj“, Tatjana Stefanović-Stanojević, Ivana Mihić i Nataša Hanak.

spot_img

Najnovije

Psi u domu: Koje rase reaguju na ekran, a za koje je muzika lekovita

Da li ste primetili da vaš pas zastane ispred televizora kada se pojavi životinja na ekranu? Ili da mirno leži dok slušate muziku, kao da uživa u svakom tonu?

Kad je „zdrav razum“ završio u bolnici: Eksperiment koji je uzdrmao psihijatriju

Godine 1973. osam zdravih ljudi završilo je u psihijatrijskim bolnicama – i niko ih nije prepoznao kao zdrave. Eksperiment Dejvida Rosenhana promenio je način na koji gledamo dijagnoze, etikete i moć percepcije. Jer ponekad je kontekst jači od istine.

Deca tu pojavu zovu „ja želim“, roditelji „on/ona voli“, a mi najčešće – „funkcionalna anksioznost“

Dete koje sebe pretrpava obavezama nije ambiciozno dete, već dete koje misli da ljubav i poštovanje moraju i u detinjstvu da zasluže.

Đaci u Vojvodini u svojim klupama, ostatak Srbije – još na raspustu

Učenici osnovnih i srednjih škola u Vojvodini nemaju sretenjski raspust kao učenici iz ostatka Srbije

Tim Matematičke gimnazije apsolutni pobednik Fyziklani takmičenja u Pragu

Dvadeseto po redu najveće evropsko timsko takmičenje iz fizike "Fyziklani" za učenike srednjih škola održano je od 10. do 13. februara u Pragu, Češka.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. Za valjani odgovor je potrebno samo gledati malo TV kanal „Animal chanel“ i
    videti kako drugi sisari podizu bebe. Po ljudima vecina bi razmazila dete
    a posebno covekoliki majmuni. Kako te zivotinjke opstaju milionima godina u, za
    danasnjeg coveke, vrlo surovim uslovima, znaci da svoju decu nisu razmazili!
    Slika je danasnje covekove emocijalne sakatosti da emocionalno ignorisemo malu
    decu a neprirodno obasipamo emociama odraslu decu!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img