spot_img
spot_img

Afektivna vezanost ili šta je to ljubav između roditelja i deteta

Deca koja su usvojila siguran obrazac afektivne vezanosti (sigurna deca) formiraju sliku o sebi kao bićima vrednim ljubavi i pažnje i sliku drugih kao osoba u koje mogu imati poverenje.

Deca kategorisana kao sigurna koriste majku kao bazu sigurnosti za istraživanje – kada su uznemirena, traže kontakt s roditeljem. Kada dobiju potrebnu utehu, vraćaju se istraživanju. U epizodama separacije, sigurno vezano dete pokazuje da mu roditelj nedostaje. Pri ponovnom susretu se osmehuje, vokalizuje ili pokretom pozdravlja roditelja.

Deca kategorisana kao izbegavajuća odmah kreću u istraživanje, slabo ispoljavaju osećanja, ne traže kontakt s roditeljem da bi obezbedila sigurnost. Kada dete ostane samo, ne pokazuje vidljivo uznemirenje. Nepoznatu osobu lako prihvata kao partnera u igri. Po povratku roditelja, aktivno ga izbegava, ne gleda u njega, često se fokusira na igračke. Ako ga roditelj uzme u ruke, dete može da se ukoči ili izvije da bi izbeglo kontakt.

- Advertisement -

Deca u grupi ambivalentnih pokazuju vidljivu uznemirenost već pri ulasku u prostoriju i ne kreću u istraživanje. Kada ih roditelj ostavi, snažno protestuju. Po povratku roditelja, često se mogu smenjivati naizmenični zahtevi za kontaktom i znakovi ljutitog odbacivanja, pa i napadi besa. Ova deca ne uspevaju da nađu utehu i sigurnost u kontaktu s roditeljem.

Deca se kategorišu kao dezorganizovana ako pokazuju sled kontradiktornih obrazaca ponašanja, npr. snažno ponašanje vezanosti praćeno izbegavanjem, simultano ispoljavanje protivrečnih oblika ponašanja, neusmerene, nedovršene ili prekinute pokrete i izraze, stereotipno ponašanje, abnormalne stavove tela, ukočenost, usporenost pokreta, direktno ispoljavanje straha od roditelja, dezorijentisano ponašanje, vrlo brze promene afekta i dr.

 

Tekst napisala: Marija Živković, psiholog, voditelj dečje psihodrame, play terapeut u edukaciji

Izvor: „Afektivna vezanost i porodični odnosi: razvoj i značaj“, Tatjana Stefanović-Stanojević, Ivana Mihić i Nataša Hanak.

spot_img
spot_img

Najnovije

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Dan ranog detinjstva 2026 vraća deci igru, prirodu i vreme za odrastanje

Besplatan celodnevni program za decu i roditelje 30. avgusta u Muzeju afričke umetnosti

Danski učenici će morati usmeno da brane radove da ne bi varali pomoću veštačke inteligencije

Danska vlada će, između ostalog, uvesti niz novih mera, uključujući nadzor računara, za učenike uzrasta od 16 do 19 godina.

Svetski dan mačaka: Mačkoljupci svih zemalja – ujedinite se!

Povodom Svetskog dana mačaka otkrivamo zanimljive činjenice o ovim tajanstvenim ljubimcima – od njihove istorije i uloge kroz vekove, do najomiljenijih rasa i razloga zbog kojih ih volimo.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. Za valjani odgovor je potrebno samo gledati malo TV kanal „Animal chanel“ i
    videti kako drugi sisari podizu bebe. Po ljudima vecina bi razmazila dete
    a posebno covekoliki majmuni. Kako te zivotinjke opstaju milionima godina u, za
    danasnjeg coveke, vrlo surovim uslovima, znaci da svoju decu nisu razmazili!
    Slika je danasnje covekove emocijalne sakatosti da emocionalno ignorisemo malu
    decu a neprirodno obasipamo emociama odraslu decu!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img