Roditelji često traže „magični broj”. Da li je to osam? Deset? Dvanaest? Zanimljivo je da u mnogim zemljama zakon ne određuje minimalni uzrast deteta za ostajanje kod kuće bez nadzora.
Doneti dete na svet tek je prvi stepenik u preuzimanju odgovorne uloge roditeljstva. Dati svoj puni doprinos u procesu socijalizacije i razvoja samostalne ličnosti uz puno uvažavanje ličnih osobenosti, ali i moralnih načela – proces je koji traje godinama, i to bez pauza.
Istraživanja pokazuju da deca koja su odrastala tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka nisu postala stabilniji ljudi zato što su imala bolje roditelje ili kvalitetnije obrazovanje, već zato što su mnogo ranije naučila da se nose sa problemima, međusobnim sukobima i dosadom.
Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće
Piše: Snežana Golić, pedagog
Brankica Damjanović radila je 20 godina na televiziji kao novinar, spiker i uredniki. Do sada je objavila osam knjiga. Za portal "Prvi put s ocem" dala je intervju o roditeljstvu koji prenosimo u celosti.
Ne želim da urlam, ne želim da histerišem, ne daj Bože da ih bijem... Ali svako ko priča i piše kako treba pričati i objasniti mu - taj ne zna šta znači imati više male dece, ili je apsolutno izuzetak i divim mu se!
Мирко Митровић је оснивач родитељске заједнице Први пут с оцем, која је до сада организовала преко 70 кампова, такмичења, хуманитарних акција, сплаварења... Као отац четворо деце, за Детињарије говори о свом родитељском искуству.
Viđamo mame koje verovatno imaju višak slobodnog vremena pa otvaraju devojčicama samostalne profile i zaista ih predstavljaju na malo erotičniji, provokativniji način.
Boško Kozarski je generalni menadžer ruske škole "Valentina Tereškova" u Beogradu i autor TV serijala "Kulturista". Kao tata devojčice Lenke, za Detinjarije govori o svom roditeljskom iskustvu.
Fondacija Novak Đoković, nakon stranih eksperata dr Šafali Sabari i dr Gabora Matea, okuplja vodeće stručnjake iz regiona na konferenciji “Roditeljske perspektive: Osećanja i jasne granice”, 10. maja u MTS dvorani
Više stotina ljudi godišnje matičaru podnese zahtev za promenu ličnog imena. Razlozi su različiti, najčešće porodični i lični. Lazar, Vojislav i Tamara svoje ime nikada ne bi menjali.
U Srbiji, gde obično pakovanje pelena košta puno, više od 200.000 mladih ljudi ne može da nađe posao, a kamoli da pomisli na kupovinu kola ili stana, ovakva statistika i ne čudi mnogo.
Novo istraživanje analiziralo je nivoe depresije širom Evrope, među starijim i mlađim osobama, pri čemu je situacija u Francuskoj ocenjena kao posebno loša.
Kada bi deca videla da odrasli čitaju, možda bi to bio najbolji podstrek. Deca su slika i prilika svojih roditelja. A ispred svakog promašenog roditelja stoji po neki ekran.