Nije sistem kriv, nisu deca kriva, krivi smo mi!

Trgnite se, deca jesu naša budućnost! A, zašto ne bismo učinili da budućnost bude lepa i dobra, a pre svega pametna? Na nama je, ne na sistemu!

Ova rečenica kao da je postala univerzalni način odbrane u bilo kojoj situaciji kad je reč o zdravstvenom, školskom, partijskom, poslovnom ili ikojem sistemu. Dolaze mi zabrinuti roditelji sa pitanjem “Šta nije u redu sa mojim detetom?” Provedem neko vreme sa tim detetom, odradimo šta treba za školu i svaki put dođem do zaključka da je sa detetom sve u redu, samo je trebalo malo strpljenja.

Tužno mi dođe kad pogledam koliko su deca od 8, 9 godina već isfrustrirana, koliko ne veruju u neku budućnost niti u svoje potencijale. Postali su robovi vremena i obaveza, a nisu ni prošla svoje vreme igre i istraživanja sveta. A, za to nije kriv nikakav sistem, sistem smo mi napravili da bude takav kakav jeste. Mi, odrasli, smo im objasnili – za njihovo dobro – da MORAJU na određen, jelte naš, način da uče, da poštuju obaveze, da ozbiljno shvate život i šta ih čeka, da se autoriteti, kakvi god da su, moraju poštovati i ne dovoditi u pitanje.  Nesvesno bacamo u okove svoje male potencijale i od njih pravimo robote i kad bude došlo vreme kad će se ostvariti Orvelova 1984ka, ko će nam biti kriv? Pa sistem, naravno.

- Advertisement -

Detetov najveći autoritet do neke 9. godine čini baš Roditelj, a ne sistem. Uloga roditelja jeste jako teška i zahtevna, s druge strane živimo u jednom užurbanom svetu punom mogućnosti i roditelji su mahom prepadnuti od pomisli na budućnost. Normalno je da za svoju decu želimo najbolje, želimo da budu sigurna i da imaju dovoljno kompetencije da uspeju u bilo kom aspektu svog života. Međutim, želeći im silno da nemaju probleme s kojima smo mi morali da se suočavamo, počeli smo da se gubimo u vremenu koje nudi toliko različitih opcija. Uzmimo sve – neće da se baci.

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img