“Mrzi me”, “dosadno mi je”, “kasnije ću”… izgovori su koje deca koriste kada dođe vreme za domaće zadaci, a roditelji onda, ne želeći da se raspravljaju, urade umesto njih i ostatak večeri provedu u miru. Pogrešno!
Ona dodaje i da decu retko kada tera da rade domaći odmah posle škole. Smatra da su deca tada umorna i da treba da se odmore kako oni žele, a vreme za izradu domaćeg dolazi obično pre večere, za trpezarijskim stolom.
A šta kažu učitelji
Učiteljica Dragana Plavšić iz novopazarske osnovne škole “Halifa Bin Zaid Al Nahjan”, smatra da roditelji treba da sede pored dece dok se domaći radi, i da ih tako navode, “guraju i pomažu u rešavanju zadataka”.
– Primetim ja odmah kada je nešto radio roditelj, a kada dete. Prema mom zapažanju, roditelji rade domaći uglavnom sporijoj deci, jer ona brzo izgube strpljenje – kaže ova učiteljica.
Prema njenim rečima, postoji još jedna stvar: “Kada su deca prvi razred, roditelji žele da im sveske budu što urednije i da njima mogu da se pohvale rođacima i prijateljima, pa dete donese svesku da pokaže domaći, a ono sve uredno i lepo urađeno, a ja znam kako je to izgledalo dan ranije kada je dete napisalo prva dva reda”.
– Smatram da to nije opravdano i da dete treba samostalno da radi ove stvari. Deca posle slabije prate nastavu, nauče da neko radi za njih i ništa ih ne zanima – ističe učiteljica Plavšić.
Kada treba pomoći
Ipak, dodaje ona, domaći kao što su sastavi iz srpskog jezika treba da rade uz nečiju pomoć, jer će tako naučiti da primećuju stvari koje inače ne vide, zatim da znaju šta je bitno da se istakne u uvodu, a šta se piše u zaključku.
– Ne može prvak da napiše kvalitetan sastav bez ičije pomoći – objašnjava učiteljica.
Ona dodaje da često pohvali đake kada priznaju da im je neko pomagao.
– Problem je što roditelji puno rade, i onda su mrtvi umorni kada treba da objašnjavaju deci uveče zadatke, a deca često nisu raspoložena za učenje i tako na kraju roditelji i urade domaći – kaže učiteljica.
Roditelji često moraju da pomažu deci i zato što đacima nedostaje prethodno znanje, ne rade dovoljno, imaju obimno, neinteresantno gradivo ili im jednostavno ne odgovara način na koji nastavnik predaje.
Autor: Marija Antonijević
Izvor: Blic
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.