Gazirani i voćni sokovi najveći neprijatelji dece

Mnogi roditelji nisu ni svesni da davanjem sokova i slatkiša svojoj deci prave medveđu uslugu. Samo kroz sokove, deca unesu više od dozvoljene količine šećera na dnevnom nivou

Deca u uzrastu do šest godina pojedu prosečno 75 grama šećera na dan, što je jednako kao 19 kašičica, pokazalo je istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji. To je četiri puta više od preporučene količine, piše “Daily mail”.

Među izvorima tih šećera dominiraju voćni sokovi, a roditelji ne obraćaju pažnju na količinu šećera u njima. Lekari kažu da su kupovni voćni sokovi jednako štetni kao gazirani. Idealno bi bilo da se deca navikavaju da piju samo vodu ili prave sokovi od svežeg voća i povrća.

- Advertisement -

Količina šećera koju deca danas unose loše utiče na njihovo zdravlje. Deca bi kada odrastu mogla da budu pod većim rizikom od dobijanja teških bolesti, kao što su rak ili bolesti srca, upozorava profesor javnog zdravstva na Univerzitetu u Birmingemu Pejman Adab.

Za decu starosti od četiri do šest godina preporučuje se do pet kašičica šećera na dan, odnosno 19 grama.

Ovo je hrana iz koje deca pojedu najviše šećera:

– Gazirani sokovi i voćni napici – 24,8 odsto

– Voćni sokovi, smutiji – 15,4 odsto

– Biskviti, kolači i peciva – 8,1 odsto

- Advertisement -

– Voćni jogurti i sirni dezerti – 6,9 odsto

– Bombone – 5,1 odsto

– Čokoladice – 4,8 odsto

– Čokoladni keksići – 3,2 odsto

– Žele, voćni sladoled na štapiću – 3,2 odsto

– Mleko sa ukusima – 3,1 odsto

- Advertisement -

– Sladoled, smrznuti dezerti – 3,1 odsto

– Slatki prelivi, pekmez, med – 3,1 odsto

– Žitarice omotane šećerom – 2,7 odsto

– Ostali keksići – 2,6 odsto

– Štapići od žitatrica – 2,1 odsto

– Ostala hrana (svaka manje od 2 odsto) – 12,3 odsto na dan.

Izvor: Telegraf

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img