Istraživanja sprovedena tokom prethodne decenije ukazuju koliko je bitna veza između privrženosti i nežnosti u detinjstvu i zdravlja i sreće u budućnosti.
Ilustracija: Freepik
Suprotno, negativan uticaj zlostavljanja u detinjstvu i manjak privrženosti utiču na decu, kako mentalno tako i fizički. Ovo može dovesti do raznih vrsta zdravstvenih i emotivnih problema tokom života. Ono što je zanimljivo je da naučnici misle da privrženost roditelja može da zaštiti pojedince od štetnih efekata stresa u detinjstvu.
Univerzitet u Notr Damu je 2015.godine sproveo israživanje, koje je pokazalo da su deca čiji su reditelji privrženi srećniji kada odrastu. Više od 600 ljudi je ispitano o načinu kako su odrastali, uključujući i to koliko su ih roditelji mazili. Odrasli koji su izjavili da su im roditelji bili nežniji u detinjstvu su bili saosećajniji i manje depresivni i anksiozni. Oni koji su izjavili da njihovi roditelji nisu bili toliko nežni su imali mentalne probleme, osećali su nelagodu u odnosu sa drugim ljudima i imali su poteškoće da shvate razmišljanja drugih ljudi.
Deca su drugo ime ljubavi
Istraživači su takođe proučavali dobrobiti bliskog fizičkog kontakta novorođenčeta sa majkom. Ova posebna interakcija majke i bebe naročito pomaže bebi da se smiri, kako bi manje plakala i više spavala. Takođe je dokazano da poboljšava razvoj mozga. U jednom članku objavljenom u američkom naučnom časopisu „American Scientific“ istaknuto je da deca koja su živela u sredini lišenoj roditeljske ljubavi, poput sirotišta, su imala viši nivo hormona stresa – kortizona, u odnosu na decu koja su živela sa roditeljima. Naučnici veruju da je glavni uzrok ovih fizičkih promena zapravo nedostatak fizičkog kontakta u sirotištima.
Naposletku, brojne studije su pokazale koje dobrobiti masaža ima na smanjenje anksioznosti kod dece. Masaža je takođe dobar način da se roditelji fizički i emotivno povežu sa decom. Počevši od ranog detinjstva, roditelj može početi da masira svoje dete, što može stvoriti čvrstu vezu. Studije su pokazale da deca i odrasli koji su masirani nisu skloni anksioznosti tokom perioda obrazovanja, boravka u bolnici i drugih stresnih događaja.
Pa, kako možete da unesete više zagrljaja u svoju porodicu?
Od momenta kako dovedete svoju bebu iz porodilišta obavezno je držite, dodirujte i ljuljajte u naručju. Provedite mnogo dragocenih momenata milujući svoju bebu, tako da njena koža može dodirnuti vašu.
Kako odrastaju, budite razigrani i zajedno se bavite zabavnim aktivnostima poput plesa ili smišljanjem luckastih igara poput pretvaranja da ste čudovište koje grli i ljubi.
Pametna deca rastu tamo gde ima mnogo nežnosti i ljubavi
Postavite podsetnik kako biste bili sigurni da je grljenje deo vaše svakodnevne rutine. U nedavnom filmu o Trolovima, Trolovi su nosili satove na kojima bi se na svakih sat vremena oglasio alarm i označio vreme za grljenje. Ako je potrebno, podesite sebi alarm. Ili obavezno svoju decu zagrlite tokom određenog doba dana, na primer pre nego što krenu u školu, kada se vrate iz škole i pre spavanja.
Još jedna zanimljiva ideja je da budete nežni dok vaspitavate svoje dete. Dok im pričate šta su loše uradili, stavite im ruku na rame i zagrlite ih na kraju razgovora, da bi bili sigurni da ih, iako niste zadovoljni njihovim ponašanjem, i dalje volite. Ako vaše dete udari brata ili sestru, zagrlite ga i pokažite da je grljenje lepše nego udaranje.
Na kraju, pripazite da ne preterate i ne ugušite decu. Poštujte njihove individualne potrebe i budite svesni da će se one menjati tokom prolaska kroz različite faze.
Priredila: Jasmina Đurović
Izvor: Parent.com/ Zelena učionica
Jedina šansa da osmislimo besmisao života je da volimo
Evo zašto je važno da se mazite
Šta je našoj deci najpotrebnije od nas?
Šta mislite šta je najvažnije vašoj deci?
Ljubav majke i deteta snimljena na način koji nikada niste videli
Koje roditeljske navike su deci najvažnije
“Decu volite naročito” – Fjodor Mihajlovič Dostojevski
9 rečenica koje treba da ponavljate deci
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.