O značaju čitanja dobrih priča tokom vaspitavanja dece

Dobre priče poučavaju decu tako što ih pripremaju da uoče, razlikuju i vrednuju svoja osećanja, misli, i postupke, ali, takođe, i da naslute i prepoznaju osećanja, misli i postupke kod ljudi iz svog okružnjenja.

U jednom takvom trenutku, kada je do kraja časa ostalo oko dvadeset minuta, a rasprava se nezaustavljivo širila, razmišljajući šta da činim, setio sam se zapažanja profesora Jerotića o celishodnosti čitanja bajki uznemirenoj deci. Zamolio sam jednog učenika da ode do školske biblioteke i brzo donese jednu zbirku bajki. Dok su se učenici u odeljenju bučno raspravljali oko pitanja zbog kojih su se posvađali, u knjizi sam pronašao jednu kratku bajku. Glasno sam rekao da želim da im pročitam jednu bajku.
Mnogi učenici koji su u žaru rasprave stajali, najednom su seli, i kao po nekoj nevidljivoj komandi počeli da slušaju Priču.
Pošto sam bajku pročitao, jedan učenik je upitao: „Zašto smo slušali ovu priču?“. Odgovorio mu je drug do njega: „Zato što je priča dobra“. I ostali učenici su se složili sa njim. U tom času je zazvonilo.
Na ovom času nije bilo prilike, a možda ni razloga, da se podrobnije razgovara o upravo pročitanoj bajci. Ono što smo i učenici i ja tada neposredno uvideli, bilo je očigledno: kada se sluša Priča – kada je priča dobra, ona stišava razornu buru emocija. Uverio sam se da bajka uzvodi decu zahvaćenu kovitlacem uznemiravajućih emocija (ljutnje, straha, strepnje, zavisti) na duhovne visove sa kojih mogu da sagledavaju vrline junaka priče i njihove akcije i da se, Pričom nadahnuti, energično pokrenu ka izbavljenju iz postojećih napetosti i nemira.

Čitanje pred spavanje – istinsko obrazovanje za decu

Umetnost pripovedanja

Zašto umetnost pripovedanja vekovima pleni pažnju ljudi svih uzrasta?
Zato što im pomaže da o svojoj ličnosti i o svojim odnosima sa ljudima potpunije rasuđuju, da se u vrtlogu svakodnevnih briga, nespokoja i dilema sigurnije orijentišu ka prepoznavanju i nalaženju Istine i neprolaznih duhovnih vrednosti… Posredstvom uzbudljivo opisanih događaja i primera junaka iz priča, romana ili bajki, deca spontano uče da je važno da se trude da steknu i sačuvaju vrline: samilost, požrtvovanje, nesebičnost, hrabrost… Takođe, vredna književna dela, a posebno ona koja su iskazana u formi bajke, opominju ih da je opasno i štetno poistovećivati se sa karatkernim osobinama negativnih junaka, pošto oni, na kraju, nikada, uistinu, i nisu pobednici.

- Advertisement -

Hristove priče

Među svim ikada ispričanim pričama, Hristove Priče su najdragocenije.
Njima Spasitelj sveta osvetljava puteve spasenja kojima može da ide svaki čovek koji to poželi. One prodiru samo u otvoreni um i u otvoreno srce čovekovo. One blistaju u Jevanđelju i mogu se potpuno doživeti i razumeti delovanjem blagodati Božje.
Hristos je svojim kratkim Pričama: o bludnom sinu, o sejaču i semenu, o zlim vinogradarima, o milosrdnom Samarjaninu, i mnogim drugim, posvedočio delotvornost i lekovitost Bogočovečanske Priče – Priče koja je svakodnevna duhovna hrana svoj Njegovoj duhovnoj deci – svima koji veruju da je On Sin Božji – Hristos, Spasitelj sveta.

Izvor: Pravoslavlje, novine Srpske patrijaršije

Pročitajte još i: Zašto deca ne čitaju i zašto moraju da počnu

spot_img

Najnovije

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Dečiji naučni karavan kreće na put kroz Srbiju: Lidl Srbija i MoleKul donose svet nauke za najmlađe

„Dečiji naučni karavan” donosi novu dinamiku: ova jedinstvena avantura pakuje kofere i stiže direktno na Lidl parkinge u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Požegi, kao i na posebno odabrane lokacije u Kragujevcu, Subotici, Zrenjaninu, Šapcu, Kraljevu i Novom Pazaru.

Zašto kupujemo suvenire? Male uspomene koje čuvaju najlepše trenutke

Psiholozi objašnjavaju da ljudi ne stvaraju emocionalnu vezu sa samim predmetom, već sa iskustvom koje on predstavlja.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img