Naravno, nema sumnje da zavisimo od njih u godinama kada nismo sposobni da se brinemo o sebi, ali zašto imaju tako presudan uticaj i kad pređemo dvadesetu, tridesetu, pa čak i kad postanemo dede i bake?
Dakle, vi ste roditelje odabrali kako bi vam pružili precizne izazove uz koje ćete brže otkriti ko ste. Kroz njih možete naučiti da potvrdu sebe ne bi trebalo da tražite od drugih ljudi, da bi trebalo da prihvatite odgovornost za svoj i isključivo za svoj život, da naučite da prihvatite ono što ne možete i ne treba promeniti. Ma, lista prekrasnih moćnih saznanja koja možete dobiti od njih seže unedogled, ali ona zaista ne uključuje i to da bi od njih ili bilo koga drugoga osim od ogledala trebalo da dobijete potvrdu sebe kao bića vrednih ljubavi!
Većina roditelja vam to ne bi mogla pružiti čak i da želi. Ali, glavni problem u odnosu s roditeljima nije što vam oni najčešće nisu pružili osećaj da ste vredni ljubavi, nego što ste to očekivali od njih. A nakon što vam to nisu pružili, vaša je dečja psiha zaključila da toga niste ni vredni. Kod većine je to nesvestan zaključak, ali izuzetno moćan. Naime, vi ste to očekivali od njih, društvo kaže da je to njihova dužnost, a oni vam to nisu pružili pa ste zaključili da niste ni vredni ljubavi i poštovanja. Zaključili ste kako ne samo da niste vredni da primite ljubav i podršku od njih, nego da niste vredni da ih primite ni od drugih. Zato je odnos s roditeljima toliko bitan i zato je izuzetno važno imati zdrava očekivanja od njih jer jedino tako možete neutralizovati negativno nasleđe koje je većina ljudi dobila od svojih roditelja.
Dakle, glavni problem je u vašim nerealnim očekivanjima od roditelja ili od bilo koga drugog. Zato prestanite njih da vučete za rukav jer tako samo povređujete sebe, i postanite sami sebi idealni roditelji kakve ste oduvek hteli. Stvorite takav odnos sa sobom da uvek imate vremena za sebe (za ono što vas istinski usrećuje), budite tolerantni prema sebi, volite svoje vrline, hvalite se, izgradite se tako da budete sebi na ponos i onda neće biti bitno kako vas roditelji tretiraju. Jer niko drugi nije s vama 24 sata na dan. Vi ste ipak najbitnija osoba u svom životu i najodgovorniji ste za uspeh u školi života. Znam da bi bilo jednostavnije da vam drugi pomažu u učenju svih lekcija, pogotovo onih delova životnog gradiva koje vam teže ide, ali ako vam već odmaže deo okoline, bar nemojte vi sami sebi odmagati. Preuzmite odgovornost za svoj život i pokušajte da uzmete najbolje iz svake situacije. Tako ćete diplomirati u školi života!
Odlomak iz knjige “Škola života” Bruna Šimleše (Psihopolis, 2017)
Vaš život nije generalna proba! Knjiga Škola života poziva na akciju, apeluje da se ne pomirite sa životom koji vas ne zadovoljava i koji ne zaslužujete, te nudi alate koji su provereni u praksi – navodi u pregovoru Bruno Šimleša, autor nekoliko bestselera. Iskustva u radu s ljudima pomogla su mu da otkrije šta zaista funkcioniše u praksi jer svima nam je jasna teorija, ali ne znamo da je sprovedemo u praksi. Naravno, knjiga ne može živeti i ne može donositi odluke umesto vas, ali može pružiti inspiraciju i alate za stvaranje željenog života!
U knjizi ćete pronaći ono što vas nisu naučili kod kuće i tokom školovanja: Kako izgraditi mudar i zdrav odnos prema sebi? Zašto bol jeste, a patnja nije sastavni deo života? Zašto se oni koji uporno negiraju sebe lakše razboljevaju? Kako pozitivno razmišljanje može negativno uticati na naš život?
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.