10 najboljih naučno dokazanih načina da detetu pomognete u učenju

Ovaj članak predstavlja na jednom mestu strategije koje, na osnovu rezultata naučnih studija, obično predlažem, i nadam se da će biti od pomoći i deci i roditeljima.

2. Postavljanje pitanja


Pustite ih da postavljaju pitanja i pre nego što nauče novo gradivo i upoznaju se sa materijom. Možete čak i da pripremite papiriće sa pitanjima unapred i da ih iznova i iznova koristite, jer se mnogo istih pitanja može primeniti na mnoge zadatke. Pronalaženje odgovora na postavljena pitanja prilikom čitanja ili slušanja povećava memoriju jer se ima specifičan cilj. Učinak učenja tako je veći, jer ono u sebi nosi zadovoljstvo zbog otkrivanja odgovora.

Samoispitivanje je takođe važna lekcija pre učenja jer deca počinju od razmišljanja o tome šta bi to sve mogla naučiti tokom lekcije od nastavnika. Oni se pripremaju unapred, smišljajući pitanja, izjave o kojima će diskutovati sa nastavnikom i pre nego što predavanje počne.

- Advertisement -

Kada dođe vreme za preispitivanje, oni koriste originalne liste pitanja, i nalaze odgovore ne gledajući one odgovore koje su sami, pre lekcije pretpostavili. Nakon sada dobijenih, tačnih odgovora, oni proveravaju svoje prethodne odgovore da vide da li su tačni. Na ovaj način posle svakog pitanja, sa tačnim informacijama na vidiku, njihov mozak prekopčava memorijska kola, ubacujući tačne informacije.

Evo nekih pitanja koja je korisno postavljati pre, za vreme, i posle čitanja:
Pre čitanja predviđanja pitanja kao što su:

* Mislim da ćeš mi reći…
* Već znam neke stvari tome, pa sam predvideo…
Tokom čitanja deca mogu odgovarati na sledeća pitanja:

* Ovo mi zvuči poznato, jer me podseća na…
* Ja bi radije da vidim sliku ili skicu…

* Ovo me iznenadilo jer…
* Ovo je nešto o čemu bih voleo da saznam više, pa hoću…
Nakon čitanja:
* Ovo mi je dalo ideju za…
* Ja vidim kako ovo može biti korisno za…
* Mislim da će ovo biti na testu, jer…

Kako to radi: preispitivanje pre nego što pročitate ili nešto saznate je bitno jer koristi memorijske strategije koje rade na način koji je zabavan deci i ne zahteva mnogo pisanog dela. A zabavno je jer nisu u pitanju formalni školski zadaci, nema pritiska ili kazne za greške. Deca su aktivni učesnici u učenju i ozbiljno angažuju mentalne kapacitete, gradeći jaku dugoročnu memoriju..

spot_img

Najnovije

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Zubić vila – mala čarolija koja pomaže deci da lakše prihvate odrastanje

Zubić vila je deo dečje mašte, ritual koji donosi uzbuđenje i način da se jedan mali gubitak pretvori u nešto lepo i posebno.

Kada je dete spremno da ostane samo kod kuće? Stručnjaci kažu da godine nisu presudne

Roditelji često traže „magični broj”. Da li je to osam? Deset? Dvanaest? Zanimljivo je da u mnogim zemljama zakon ne određuje minimalni uzrast deteta za ostajanje kod kuće bez nadzora.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img