Ovaj članak predstavlja na jednom mestu strategije koje, na osnovu rezultata naučnih studija, obično predlažem, i nadam se da će biti od pomoći i deci i roditeljima.
2. Postavljanje pitanja
Pustite ih da postavljaju pitanja i pre nego što nauče novo gradivo i upoznaju se sa materijom. Možete čak i da pripremite papiriće sa pitanjima unapred i da ih iznova i iznova koristite, jer se mnogo istih pitanja može primeniti na mnoge zadatke. Pronalaženje odgovora na postavljena pitanja prilikom čitanja ili slušanja povećava memoriju jer se ima specifičan cilj. Učinak učenja tako je veći, jer ono u sebi nosi zadovoljstvo zbog otkrivanja odgovora.
Samoispitivanje je takođe važna lekcija pre učenja jer deca počinju od razmišljanja o tome šta bi to sve mogla naučiti tokom lekcije od nastavnika. Oni se pripremaju unapred, smišljajući pitanja, izjave o kojima će diskutovati sa nastavnikom i pre nego što predavanje počne.
Kada dođe vreme za preispitivanje, oni koriste originalne liste pitanja, i nalaze odgovore ne gledajući one odgovore koje su sami, pre lekcije pretpostavili. Nakon sada dobijenih, tačnih odgovora, oni proveravaju svoje prethodne odgovore da vide da li su tačni. Na ovaj način posle svakog pitanja, sa tačnim informacijama na vidiku, njihov mozak prekopčava memorijska kola, ubacujući tačne informacije.
Evo nekih pitanja koja je korisno postavljati pre, za vreme, i posle čitanja:
Pre čitanja predviđanja pitanja kao što su:* Mislim da ćeš mi reći…
* Već znam neke stvari tome, pa sam predvideo…
Tokom čitanja deca mogu odgovarati na sledeća pitanja:* Ovo mi zvuči poznato, jer me podseća na…
* Ja bi radije da vidim sliku ili skicu…* Ovo me iznenadilo jer…
* Ovo je nešto o čemu bih voleo da saznam više, pa hoću…
Nakon čitanja:
* Ovo mi je dalo ideju za…
* Ja vidim kako ovo može biti korisno za…
* Mislim da će ovo biti na testu, jer…
Kako to radi: preispitivanje pre nego što pročitate ili nešto saznate je bitno jer koristi memorijske strategije koje rade na način koji je zabavan deci i ne zahteva mnogo pisanog dela. A zabavno je jer nisu u pitanju formalni školski zadaci, nema pritiska ili kazne za greške. Deca su aktivni učesnici u učenju i ozbiljno angažuju mentalne kapacitete, gradeći jaku dugoročnu memoriju..
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
2 komentara