7. Proširenje memorije eksternim mozgovima
Nakon što je dete pravilno obnovilo informacije naučene tog dana, to ne znači da su one pravilno uskladištene u magacinu dugoročnog pamćenja. Ako se gradivo nauči napamet kao izolovana informacija, bez veza sa višestrukim već postojećim memorijskim mrežama, vrlo je verovatno da će biti zaboravljeno u roku od nekoliko nedelja. To je ono što se često dešava kada se deca vrate u školu posle letnjeg odmora, zaboravivši gradivo naučeno prethodne godine… Samo pomislite koliko puta ste morali ponovo da učite „najmanji zajednički imenilac“ i „najveći zajednički sadržalac.“
Memorija jača u trajnu i dugoročnu onda kada je vaše dete svesno povezanosti između novih informacija i onog što već postoji u memoriji. Pomoći ćete detetu da stvori još memorijskih veza i kroz korišćenje pisanih dokumenata koji predstavljaju veze između novih i ranijih memorijskih mreža.
Upotreba dijagrama i grafikona je posebno korisna, i slobodno ih možemo zvati eksternim mozgovima. Bilo koja vrste vizuelizacije, bilo da su u pitanju šabloni, skice ili neki oblik grafičkog predstavljanja dobro su se pokazali i kao povezivači sa starim informacijama i kao nešto što ostaje na duže staze u memoriji.
Koncizno sumiranje usmene ili pismene komunikacija zahteva da učenik zaista razume informacije, i smesti suštinu stečenog znanja u najkraći mogući oblik. I ta vrsta provere naučenog se smatra odličnom vežbom za dugotrajno pamćenje
Kako to radi: Kada su memorijska kola povezana kroz više odnosa (kategorizacija, grafička organizacija, analogija, sličnosti / različitosti, itd), dete zna konciznu suštinu pa lakše i brže uviđa veze sa prethodnim saznanjima.
Šablonizacija: Već izgrađeni obrasci lakše i duže se čuvaju u našem mozgu. Naše neuronske mreže ih lakše i brže prepoznaju. Sortiranje tj. kategorizacija informacija je takođe poželjna. Grafičko predstavljanje poboljšava prirodnu tendenciju mozga da nove podatke uvrsti u već postojeće baze podataka, pri tom ih povezujući sa već postojećim srodnim informacijama.
