Da li bi Tom Sojer danas završio na psihijatriji?

Šta bi prosečni zaposleni roditelj radio sa detetom koje beži od kuće, ne ide u školu, pentra se po drveću, ima sopstvenu bandu, krevelji se, daje mački svoje sirupe kad se razboli, tuče se, ne sluša, učenje mu je dosadno, ne voli da ide u crkvu nedeljom, i pažnja mu zasigurno neće trajati toliko dugo koliko zahteva izrada domaćeg?

Da bi priča bila fer, pređimo na trenutak u ugao te „nemirne“ dece. Idu u školu koja, kao i svakom detetu, nije zabavna, imaju devet predmeta još od prvog razreda, gomile domaćih zadataka, ples, karate, muzičku školu i neizostavne škole jezika. Dok se ovo odvija u svakodnevnom svetu, dete se sreće sa potpuno drugačijom slikom koja je prezentovana u medijima. Svi smo kao mali uživali u nestašlucima Denisa napasti, Džordža iz džungle, oduševljavali se veštom decom iz filmova „Sam u kući“, „Deca špijuni“, „Karate kid“ i slično. Deo školske literature predstavlja decu u sličnom svetlu, poput „Hajduka“ ili Toma Sojera i Haklberi Fina, znatno različitu od današnje dece.

Nemirna deca, lekovi i mudrost življenja

Šta bi danas bilo sa detetom koje je kao Tom Sojer?

Šta bi prosečni zaposleni roditelj radio sa detetom koje beži od kuće, ne ide u školu, pentra se po drveću, ima sopstvenu bandu, krevelji se, daje mački svoje sirupe kad se razboli, tuče se, ne sluša, učenje mu je dosadno, ne voli da ide u crkvu nedeljom, i pažnja mu zasigurno neće trajati toliko dugo koliko zahteva izrada domaćeg? Zar ne bi bilo najlakše priznati da ne postoji način da se izborimo sa takvim čudom? Ne bi li bilo divno kada bi postojala neka magična pilulica koja bi umirila ovako živahno dete i ostavila roditeljima par minuta tišine?

Ne bi li bilo divno kada bi postojala neka magična pilulica koja bi umirila ovako živahno dete i ostavila roditeljima par minuta tišine?

- Advertisement -

Ono što je poražavajuće, ali je nažalost realnost danas, jeste da takva pilula zaista postoji, i zove se amfetamin. I ni jedan psihijatar neće oklevati da je prepiše vašem detetu (uz kombinaciju sa još par lekića), ukoliko ga odvedete u bolnicu i požalite se na simptome slične onima koji su krasili nekadašnju zdravo nemirnu decu. Ovaj put, to će biti  proglašeno za ADHD dete (Attention-Deficit Hyperactivity Disorder) i nalepiće mu se etiketa mentalnog poremećaja − poremeća pažnje sa hiperaktivnošću.

spot_img

Najnovije

Zašto je plivanje jedini trening koji je potreban vašem telu i umu

Vreme je da spakujete kupaći kostim. Ukočenost od dugog sedenja, svakodnevni stres i letargija ostaju na obali – unutar vode čeka vas vaša najbolja i najvitalnija verzija

Prijateljstvo je više od reči: Zašto je važno da 30. jula slavimo Svetski dan prijateljstva

Svetski dan prijateljstva, koji se obeležava 30. jula pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, podseća nas koliko su prijatelji važni za našu sreću, zdravlje i mir u svetu.

Bakterije koje vrebaju u plitkim vodama

Jedna od njih je Vibrio bakterija, čiji se uticaj poslednjih godina intenzivno proučava – i to ne bez razloga.

Nedostatak ovog elementa krivac za mučninu u trudnoći

Jutarnja mučnina i povraćanje (hyperemesis gravidarum) su česti simptomi trudnoće, koji se javljaju kod oko 70 odsto trudnica. 

Koji zaštitni faktor odabrati

Više nije dovoljno samo da služi da se ne izgori. Zaštita od sunca je postala sofisticirana nauka.

Pratite nas

KOMENTARI

2 Komentara

  1. ovaj tekst ne vazi jos uvek za srpsku decu, taj deo sa terapijom ali bi mogao da postavi pitanje danasnjim roditeljima da li deca treba da budu mirna i samo glrdaju crtace i igraju igrice? kakvu decu odgajamo? tekst se odnosi na srpsku decu do pola molim prilagodite tekstove nama nemojte prepisivati samo americke ili cije vec

  2. Tekst je neutemeljen, prepun netačnih izjava predstavljenih kao činjenice, štetan za decu sa problemom i njihove roditelje, prepun predrasuda i besmislenih saveta.
    A nauka kaže da ADHD nije mentalni poremećaj niti mentalna bolest, doktori ga radije nazivaju sindromom. Sindrom poremećaja pažnje može da ide uz hiperaktivnost ili bez (ADD). Ima organsku osnovu pa zato i postoje lekovi. Nijedan pedijatar ne može da dijagnostikuje ADHD, može jedino da uputi dete kod specijaliste, psihijatra. Jedino psihijatar može detetu da prepiše lek, kod nas Concerta i samo taj jedan jedini. Kokteli lekova, antidepresivi i smeštanje u bolnicu zbog ADHD ne postoji kao opcija u našoj medicini, ne znam za vudu i slične.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img