Disleksija i zadivljujuća metoda kojom je deca prevazilaze

Deci se popravljao rukopis. Roditelji su saopštavali da se kod mališana usredsređena pažnja zadržava sve duže. Mercenih je smatrao da su te neočekivane koristi posledica nekih opštih poboljšanja koje program podstiče u mentalnoj obradi informacija.

Mercenih je verovao da kod disleksične dece neuroni u slušnoj oblasti mozga reaguju suviše sporo, što im onemogućuje da razlikuju slične glasove ili da pouzdano znaju koji je od dva vrlo bliska glasa izgovoren prvi, a koji drugi. Ovoj deci je često vrlo teško da čuju početak sloga i glasove koji unutar sloga trpe promene. Po pravilu su neuroni posle obrade jednog zvuka spremni da pošalju novi signal nakon predaha od tridesetak milisekundi. Kod osamdeset posto dece s jezičkim poremećajem ovim neuronima je za odmor potrebno triput više vremena, tako da im promiče veliki deo jezičkih informacija. Kada su ispitani obrasci slanja signala ovih neurona, pokazalo se da signali nisu jasni.
„Zamućeni su bili i signali koji se primaju i oni koji se šalju“, kaže Mercenih. Okrnjen sluh doveo je do manjkavosti u ispujavanju svih jezičkih zadataka, te se iz tog razloga kod ove dece pojavljuju nedostaci u rečniku, razumevanju, govorenju, čitanju i pisanju. Zbog toga što suviše energije troše da bi dešifrovala reči, ona su sklona da se služe kraćim rečenicama i ne uspevaju da uvežbaju pamćenje dužih rečenica. Obrada jezika kod njih ostaje na nivou ranijeg uzrasta i još uvek im je potrebno da vežbaju razlikovanje „da, da, da“ od „ba, ba, ba“.

„Okrnjen sluh doveo je do manjkavosti u ispujavanju svih jezičkih zadataka, te se iz tog razloga kod ove dece pojavljuju nedostaci u rečniku, razumevanju, govorenju, čitanju i pisanju.“

Kada je tek otkrila probleme ove dece, Talalova se plašila da su ona trajno oštećena i da im se nikako ne može pomoći niti popraviti osnovni nedostatak njihovog mozga – ali to je bilo pre nego što su Mercenih i ona udružili snage.

- Advertisement -

Godine 1996. Mercenih, Pola Talal, Bil Dženkins i psiholog Stiv Miler, kolega Talalove, obrazovali su jezgro kompanije Sajentifik lerning, koja se bavi isključivo praktičnom primenom istraživanja o neuroplastičnosti radi pomoći ljudima da preprogramiraju svoj mozak.
Njihova glavna kancelarija nalazi se u poslovnom centru Ouklanda u Kaliforniji, u zdanju Rotunda, remek-delu neoklasične arhitekture visokom četrdeset metara, s ovalnom staklenom kupolom i ukrasnim pozlatama. Kada tu uđete, stupili ste u jedan drugi svet. Osoblje Sajentifik lerninga obuhvata dečje psihologe, specijaliste za neuroplastičnost, za motivaciju i za patologiju govora, inženjere, programere i animatore. Sedeći za svojim radnim stolovima ovi naučnici mogu da podignu pogled pravo ka veličanstvenoj kupoli kroz koju na njih pada prirodna svetlost.

spot_img

Najnovije

Snežana Golić, sportski pedagog: Sport ne priprema decu za medalje. Priprema ih za život.

“Neka deca ne biraju sport prema tome šta drugi očekuju od njih, već prema tome gde se osećaju slobodno, prihvaćeno i radosno. Jer igra ne pita ko si, koliko si brz, da li si dečak ili devojčica i hoćeš li jednog dana osvojiti medalju. Ona samo želi da se igra.”

Julske bebe – rođene sa suncem, toplinom i unutrašnjom snagom

Jul je mesec kada se svet čini najživljim. Dan traje duže nego što nam treba, večeri su tople i mekane, a priroda je u punoj zrelosti. Sve je nekako zlatno, zasićeno, ispunjeno. I baš u tom periodu, kada leto dostiže svoj vrhunac, rađaju se sasvim posebne julske bebe.

Jul – mesec sunca, istorije i zanimljivosti koje niste znali

Saznajte zanimljivosti o julu – od porekla imena, istorijskih događaja i vremenskih osobina, do praznika, astronomskih pojava i narodnih verovanja. Jul je mnogo više od letnjeg odmora!

Jesper Jul: Danas postoje dve vrste roditelja koji neizbežno zapadnu u nevolje

Pre samo 25 ili 30 godina postavljanje granica je bilo daleko jednostavnije nego danas.

Svetski dan društvenih mreža: Kako su mreže promenile način na koji živimo

Društvene mreže su danas deo svakodnevice. Neko ih koristi da ostane u kontaktu sa porodicom, neko za posao, neko za zabavu, a mnogi — za sve to zajedno. Upravo zato se širom sveta 30. juna obeležava Social Media Day (Dan društvenih mreža), globalni datum koji je prvi put obeležen 2010. godine.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img