• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Disleksija i zadivljujuća metoda kojom je deca prevazilaze

22. 04. 2015 |

Deci se popravljao rukopis. Roditelji su saopštavali da se kod mališana usredsređena pažnja zadržava sve duže. Mercenih je smatrao da su te neočekivane koristi posledica nekih opštih poboljšanja koje program podstiče u mentalnoj obradi informacija.

Disleksija i zadivljujuća metoda kojom je deca prevazilaze
Vili Arbor je sedmogodišnjak iz Zapadne Virdžinije, riđokos, pegav, član Mladih izviđača, rado ide u kupovine i, mada je visok tek metar i dvadeset, voli rvanje. Upravo je prošao program Fast ForWord i doživeo je pravi preobražaj.
„Vilijev glavni problem bio je u tome što nije jasno čuo druge kada govore“, objašnjava njegova majka. „Rekla bih možda kopija, a on bi čuo popila. Posebno mu je bilo teško da čuje izgovorene reči ako su se u pozadini čuli bilo kakvi drugi zvuci. U vrtiću je bio vrlo potišten, golim okom se videlo koliko je nesiguran. Zbog toga što nije mogao da daje tačne odgovore kao ostala deca, počeo je od nervoze da gricka odeću ili žvaće rukav. Kad je pošao u školu, učiteljica je htela da ga zadrži da ponovi prvi razred.“
Vili je imao problema sa čitanjem, i u sebi i naglas. „Zbog toga što nije dobro čuo promene u intonaciji glasa“, nastavlja njegova majka, „Vili nije mogao da razlikuje uzvične od izjavnih rečenica niti da iz govora protumači osećanja. Pošto nije razlikovao visoke i niske tonove, nije mogao da čuje uzbuđenje u nečijem glasu. Njemu je sve zvučalo isto.“
Roditelji su odveli Vilija specijalisti za sluh, koji je kao uzrok njegovih problema dijagnostikovao poremećaj obrade slušnih informacija u mozgu. Teško mu je bilo da zapamti niz reči zato što se ceo njegov sistem za obrađivanje zvuka vrlo lako preopterećivao. „Ako biste mu dali više od tri uputstva kao ’molim te odnesi patike gore, stavi ih u ormar, pa siđi na večeru’, on bi ih zaboravio. Izuo bi patike, popeo se uz stepenice i onda vikao odozgo: ’Mama, šta si ono htela da uradim?’ Vaspitači i učiteljica stalno su morali da mu ponavljaju šta se od njega traži.“ Iako je izgledalo da je Vili dete nadareno za matematiku, teškoće u čitanju ometale su ga i u ovoj oblasti.

“Osećam se kao da su mi molitve uslišene, toliko je ovaj program pomogao Viliju. Prosto zadivljujuće.“ Prošla je godina dana, a Vili i dalje napreduje.”

Vilijeva mati nije bila spremna da dozvoli da Vili ponavlja prvi razred. Umesto toga ga je preko leta poslala da osam nedelja radi s programom Fast ForWord.

„Pre rada s programom“, seća se njegova majka, „ako bismo ga stavili za kompjuter, to bi ga vrlo namučilo, ali je uz ovaj program punih osam nedelja provodio za kompjuterom po stotinu minuta dnevno. Voleo je te vežbe i voleo je sistem bodovanja jer je jasno video kako postaje sve bolji.“ Kako je napredovao, Vili je sticao sposobnost da opaža intonacije, uspešnije je čitao tuđe emocije i nije više bio toliko bojažljiv. „Dogodile su mu se velike promene. Kad je na polugodištu u drugom razredu doneo ocene kući, rekao mi je: ’Bolje su nego prošle godine, mama.’ Počeo je uglavnom da donosi četvorke i petice – vrlo primetna razlika… Sad je to za njega: ’Znam ovo da uradim. Dobio sam ovu ocenu, ali mogu još bolje.’ Osećam se kao da su mi molitve uslišene, toliko je ovaj program pomogao Viliju. Prosto zadivljujuće.“ Prošla je godina dana, a Vili i dalje napreduje.

Do Mercenihovog tima počele su da dopiru vesti o pratećim efektima njihovog programa. Deci se popravljao rukopis. Roditelji su saopštavali da se kod mališana usredsređena pažnja zadržava sve duže. Mercenih je smatrao da su te neočekivane koristi posledica nekih opštih poboljšanja koje program podstiče u mentalnoj obradi informacija.

 Prethodna strana 1 2 3 4 5  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :disleksija, jezičke sposobnosti, lečenje disleksije, neuroplastičnost, Norman Dojdž, Prilagodljivi mozak, problemi sa čitanjem, učenje čitanja, učenje slova

Slični članci koji vas mogu zanimati:

“Nazovi Mesec” – roman o disleksičnom heroju ovenčan brojnim nagradama

Poklanjamo vam bukvar u stihu “Ajvar ala smazala”

Kako pomoći dečacima koji teško čitaju?

Zašto deci treba čitati naglas i nakon što nauče da čitaju sama?

Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE

Deca u školu donose svoje roditelje u mini izdanju – bilo to dobro ili loše

Deca u školu donose svoje roditelje u mini izdanju – bilo to dobro ili loše

Međutim, domaći i školski rad, odmori, kontrolni zadaci i ostale stvari vezane za nastavu su samo jedan deo ozbiljne socijalizacije i procesa odrastanja kroz koje dete prolazi zajedno sa svojim...

Kad nastavnik pokuša da s decom razgovara o seksualnom vaspitanju, upadne u zamku

Kad nastavnik pokuša da s decom razgovara o seksualnom vaspitanju, upadne u zamku

Prema najnovijim podacima, svako peto dete do 18. godine je zlostavljano. Registar pedofila, predviđen Marijinim zakonom, nije uspostavljen, a institucije reaguju tek pošto se nasilje dogodi. Kako naučiti dete da...

Krizni štab doneo odluku o povratku đaka u škole po modelu od septembra

Krizni štab doneo odluku o povratku đaka u škole po modelu od septembra

Krizni štab je ozvaničio odluku da se od ponedeljka, 19. aprila, škole vraćaju na model rada kakav je bio na početku aktuelne 2020/21. To znači da će srednjoškolci jednu nedelju...

Pedagog Snežana Golić: Kako pomoći detetu oko profesionalne orijentacije

Pedagog Snežana Golić: Kako pomoći detetu oko profesionalne orijentacije

Ovih dana aktuelna je profesionalna orijentacija. Pedagog Snežana Golić podelila je sa nama svoje savete roditeljima maturanata: Informator nije biblija Nemojte sa...

1 komentar.

    Ostavite komentar

    Vaš email nikada ne koristimo za spam.

    • facebook
    • googleplus
    • pinterest
    • twitter
    • youtube
    • instagram
    • mail
    Lilly
    kreativni centar

    frizerski-salon

    rent-a-car

    Lepi brka

    GastroPahLeeLooLaBanneromad

    Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
    Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
    ⇪