Prelaskom na LCHF način ishrane može se znatno poboljšati zdravlje i izgubiti višak kilograma. Stabilan nivo šećera u krvi, bez preteranog izlučivanja insulina, omogućuje delovanje glukagona, tj. oslobađanje masnih zaliha iz ćelija i njihovo trošenje. Umesto šećera, telo tako troši masnoću za energiju, pa se više ne oseća česta glad ni želja za jelom.
Poznati američki pedijatar dr Sidni Valentajn Has (Sidney Valentine Haas), u prvoj polovini 20. veka je razvio SCD The Specific Carbohydrate Diet (specifična ugljeno hidratna dijeta) i sa svojim je kolegama proveo dugi niz godina istražujući efekte ovakve ishrane pri lečenju celijakije i drugih poremećaja varenja i crevnih oboljenja. Rezultati njihovih istraživanja bili su objavljeni u medicinskom udžbeniku The Management of Celiac Disease (Tretiranje celijakije) 1951. godine pa je ova dijeta bila prihvaćena širom sveta kao lek za celijakiju, a dr Has je nagrađen za svoj pionirski rad na području pedijatrije. Nažalost, u trenutku kad je celijakija definisana kao netolerancija glutena, SCD je postala zaboravljena kao nekakva zastarela informacija. U život ju je vratila biohemičarka Elejn Gotšal (Elaine Gottschall) koja je godinama pomagala hiljadama ljudi obolelih od Kronove (Crohn) bolesti, ulceroznog kolitisa, celijakije i drugih bolesti organa za varenje. SCD ishrana ograničava unos ugljenih hidrata i industrijskih prerađevina te uključuje izvorne namirnice: meso, ribu, jaja, povrće, koštunjave plodove i manje slatko voće. Rezultate svog istraživanja i rada Elejn Gotšal je objavila u knjizi Breaking the Vicious Cycle – Intestinal Health Through Diet (Razbijanje začaranog kruga – Zdravlje creva kroz ishranu).
Lekarka Nataša Kembel-Mekbrajd (Natasha Campbell-McBride), specijalista neurologije i nutricionizma, specijalizovala se za korišćenje nutricionističkog pristupa lečenju raznih bolesti. Sa SCD kao bazom, razvila je poseban protokol dijete koju je nazvala GAPS – Gut and Psychology Syndrom (crevno-psihološki sindrom) i s njim, osim brojnih crevnih oboljenja, vrlo uspešno tretira i druge zdravstvene probleme čiji pravi uzrok leži u neravnoteži sistema za varenje. Dr Kembel-Mekbrajd je tako postala jedan od vodećih svetskih stručnjaka za lečenje pacijenata obolelih od autizma, poteškoća s učenjem, koncentracijom i drugih poremećaja ponašanja. Otkrila je snažnu povezanost između ovih poremećaja i nezdrave crevne flore, lošeg varenja i toksičnosti hemikalija nastalih od nesvarene hrane koji deluju na osetljivu hemiju mozga. GAPS dijeta podrazumeva izbacivanje svih žitarica, industrijskih prerađevina i šećera, a sastoji se od mesa, ribe, jaja, povrća, prirodnih masnoća, fermentisanih mlečnih proizvoda te manje količine koštunjavih plodova i voća. Rezultat svog istraživanja objavila je u knjizi Gut and Psychology Syndrome: Natural Treatment for Autism, ADD/ADHD, Dyslexia, Dyspraxia, Depression, Schizophrenia (Crevno-psihološki sindrom: prirodno lečenje autizma, ADD/ADHD, disleksije, dispraksije, depresije, shizofrenije).
Osim šećera i skroba izbegavaju se rafinisana i hidrogenizovana biljna ulja i druge industrijske prerađevine koje su prepune veštačkih dodataka i štetnih hemikalija.
Poljski lekar Jan Kvašnjevski (Jan Kwasniewski) postao je poznat, čak je nominovan i za Nobelovu nagradu za medicinu, zbog izvrsnih dostignuća sa svojom metodom koju je nazvao Optimal Diet[1] (optimalna dijeta). Ovo je dijeta s vrlo niskim unosom ugljenih hidrata i vrlo visokim unosom masti gde se proteini, masti i ugljeni hidrati unose u specifičnom odnosu: na 1 gr proteina unosi se 2,5 do 3,5 gr masti i 0,5 gr ugljenih hidrata. Količina proteina određuje se tako da se računa 1 g proteina na svaki kilogram normalne telesne težine, dakle visina minus 100 (+/– 10 posto). Uz pomoć ove dijete, dr Kvašnjevski je izlečio hiljade ljudi koji su patili od dijabetesa, gastrointestinalnih problema, pretilosti, reumatoidnog artritisa i mnogih drugih oboljenja. Rezultat svog istraživanja i rada objavio je u knjizi Dieta Optymalna (Optimalna dijeta) koja je prevedena na mnoge jezike.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KULTURA ISHRANE
Prijavite se za novi besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem – Lepim Brkom, podstičemo...
Prijavite se za besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem - Lepim Brkom, podstičemo...
Kako smo u našoj kući rešili problem probirljivosti u jelu
Piše: Željka Kurjački Stanić, psiholog i psihoterapeut Pre nego što sam dobila decu, naravno, imala sam samopouzdanje i roditeljsko umeće i mudrost jer sam kao psiholog i kao neko ko...
Dr Perišić: Pileća džigerica zdrava za decu, ostale pune teških metala
Pojedini nutricionisti pileću džigericu nazivaju čak i otrovom zbog visokog sadržaj holesterola i masti, dok oni starijeg kova tvrde da je odlična za krvnu sliku i da je treba davati...
Nema komentara.