Prelaskom na LCHF način ishrane može se znatno poboljšati zdravlje i izgubiti višak kilograma. Stabilan nivo šećera u krvi, bez preteranog izlučivanja insulina, omogućuje delovanje glukagona, tj. oslobađanje masnih zaliha iz ćelija i njihovo trošenje. Umesto šećera, telo tako troši masnoću za energiju, pa se više ne oseća česta glad ni želja za jelom.
Danski ginekolog Bjarn Stigsbi (Bjarne Stigsby) osmislio je način ishrane pomoću kojeg leči probleme neplodnosti. Nazvao ga je KISS – Klinisk InSulin Sankende kost[2] (ishrana za snižavanje insulina), jer je poznato da visoki insulin, usled ishrane s visokim udelom ugljenih hidrata, može pogoršati funkciju jajnika i smanjiti fertilitet. Od velikog broja žena koje su zatrudnele u njegovoj klinici, više od polovine su to uspele uz pomoć promene ishrane koja snižava nivo insulina, potpuno bez hormonske terapije ili potpomognute oplodnje. Dr Stigsbi izveštava da svaka sedma žena koja poseti njegovu kliniku ima toliko povišen nivo insulina da je to direktan uzrok njihove neplodnosti. Ove žene zato dobijaju savet da drastično smanje unos šećera, brašna, krompira te da umesto toga jedu više proteina i masnoće kroz meso, perad, ribu, jaja, povrće i koštunjave plodove. Nakon promene načina ishrane, žene često dobiju normalnu menstruaciju i ovulaciju čime se omogućava prirodno začeće. Istom metodom dr Stigsbi leči PCOS (sindrom policističnih jajnika). Rezultate svojih istraživanja objavio je u knjizi Spis dig gravid (Jedi da zatrudniš).
“Nakon promene načina ishrane, žene često dobiju normalnu menstruaciju i ovulaciju čime se omogućava prirodno začeće.”
U Americi takođe postoje lekari koji pomoću niskougljenohidratne (low carb) ishrane leče mnoge moderne bolesti. Primera je tako mnogo, a sledbenika izvorne ishrane je svakim danom sve više. Neka vas ne zavaraju različiti nazivi ovih dijeta i režima ishrane, jer su svi osmišljeni prema istim principima. Radi se o odbacivanju one hrane koja izaziva bolesti i o povratku na izvornu ljudsku ishranu. Ovaj pokret (LCHF, Paleo, Primal, low-carb) nastajao je postupno, tempom kojim se dolazilo do saznanja da je moderan način ishrane s previše šećera, skroba i industrijskih prerađevina postao glavni uzrok mnogih modernih bolesti te da se odbacivanjem takve hrane telu pruža mogućnost da se vrati u ravnotežu i svoje prirodno zdravo stanje.
Prelaskom na LCHF način ishrane može se znatno poboljšati zdravlje i izgubiti višak kilograma. Stabilan nivo šećera u krvi, bez preteranog izlučivanja insulina, omogućuje delovanje glukagona, tj. oslobađanje masnih zaliha iz ćelija i njihovo trošenje. Umesto šećera, telo tako troši masnoću za energiju, pa se više ne oseća česta glad ni želja za jelom. Nedostatak energije i hronični umor nestaju, budući da više ne zavisimo od obroka s kojima nadopunjujemo energiju, koja nam je sada dostupna iz vlastitih masnih rezervi.
“Moderan način ishrane s previše šećera, skroba i industrijskih prerađevina postao glavni uzrok mnogih modernih bolesti te da se odbacivanjem takve hrane telu pruža mogućnost da se vrati u ravnotežu i svoje prirodno zdravo stanje.”
LCHF nije samo još jedna nova dijeta za mršavljenje koja će se sprovoditi nekoliko nedelja i nakon toga ćete se moći vratiti starom načinu ishrane bogatom šećerima i skrobom. LCHF je stil života za ljude koji su shvatili da im „moderan“ način ishrane narušava zdravlje i donosi višak kilograma. Namenjen je onima koji prihvataju izvornu ishranu kao način života, u cilju poboljšanja i održavanja svog zdravlja i regulacije telesne težine. LCHF nema sličnosti s drugim dijetama za mršavljenje zato što kod ovog načina ishrane nema gladi. Jede se do sitosti, ali se biraju namirnice. Teško da išta može biti jednostavnije od toga! LCHF ne znači da se jede više mesa nego u standardnoj ishrani, već se jede više raznog povrća i prirodnih masnoća koje daju hranljive materije, energiju i dugotrajniji osećaj sitosti. Na kraju se količinski jede manje, ali ste sitiji.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KULTURA ISHRANE
Prijavite se za novi besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem – Lepim Brkom, podstičemo...
Prijavite se za besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem - Lepim Brkom, podstičemo...
Kako smo u našoj kući rešili problem probirljivosti u jelu
Piše: Željka Kurjački Stanić, psiholog i psihoterapeut Pre nego što sam dobila decu, naravno, imala sam samopouzdanje i roditeljsko umeće i mudrost jer sam kao psiholog i kao neko ko...
Dr Perišić: Pileća džigerica zdrava za decu, ostale pune teških metala
Pojedini nutricionisti pileću džigericu nazivaju čak i otrovom zbog visokog sadržaj holesterola i masti, dok oni starijeg kova tvrde da je odlična za krvnu sliku i da je treba davati...
Nema komentara.