Prelaskom na LCHF način ishrane može se znatno poboljšati zdravlje i izgubiti višak kilograma. Stabilan nivo šećera u krvi, bez preteranog izlučivanja insulina, omogućuje delovanje glukagona, tj. oslobađanje masnih zaliha iz ćelija i njihovo trošenje. Umesto šećera, telo tako troši masnoću za energiju, pa se više ne oseća česta glad ni želja za jelom.
Osnovne namirnice ili temelj ishrane
Meso i živina. Najbolje je meso životinja koje pasu i slobodnih kokoši. Ne uklanjajte masnoću s mesa i kožu s piletine.
Riba i druga hrana iz mora, rakovi, škampi, školjke, alge. Jedite češće plavu ribu zbog omege-3 (npr. srdele i skuše).
Jaja. Najbolje da budu organska ili jaja slobodnih kokoši.
Povrće koje raste iznad zemlje, po mogućnosti organski gajeno: sve vrste kupusa, brokoli, karfiol, kelj, prokelj, spanać, blitva, raštika (broskva), zelena boranija, artičoka, špargle, tikvice, patlidžani, masline, sve vrste zelene salate, krastavci, paradajz, paprika, komorač, celer, pečurke.
Masti: puter, pileća, pačja, goveđa i svinjska mast.
Hladno ceđena ulja: maslinovo, kokosovo, laneno i susamovo, ulje jetre bakalara.
Luk, beli luk, đumbir i začinsko bilje.
Lakto-fermentisane namirnice kao što su domaći kefir, domaći jogurt i domaći kiseli kupus.
Iznutrice.
Suvo meso, slanina, pršut, čvarci, krvavice i kobasice, ali samo domaće proizvodnje, bez nitrita, glutaminata i drugih opasnih hemikalija.
Pihtije i supe od kostiju.
Domaći majonez i sosovi napravljeni od hladno ceđenog maslinovog ulja, putera, domaćih jaja, začinskog bilja.
Avokado.
Voda je najbolje piće.
Dodatne namirnice
Punomasni mlečni proizvodi, kisela i slatka pavlaka, sirevi te sirovo, nepasterizovano mleko.
Korenasto povrće: cvekla, čičoka, keleraba, šargarepa (ali ne krompir niti slatki krompir).
Limun, grejp i drugo manje slatko voće. Najbolje je šumsko voće (maline, ribizle, borovnice, jagode, kupine) koje sadrži manje šećera.
Koštunjavi plodovi i semenke: orasi, bademi, lešnici, bundevine, suncokretove, lanene i susamove semenke. Mlevene koštunjave plodove i semenke možemo koristiti umesto brašna za razna peciva i hleb.
Kokosovo brašno, kokosovo mleko, nezaslađeni kakao prah.
Kafa, čajevi, topla ili hladna limunada (uz steviju kao zaslađivač).
Ciljevi zbog kojih želimo da promenimo ishranu mogu biti različiti, zato prema njima treba prilagoditi i jelovnik. Namirnice iz prve kategorije sadrže malo ili nimalo ugljenih hidrata i čine temelj ishrane, njih možete jesti do sitosti. Namirnice iz druge kategorije sadrže nešto više ugljenih hidrata, zato ih treba više ili manje ograničiti ako želite da omršavite (neke čak treba potpuno izbaciti, vidi npr. Zelenu kuru ili anti-kandida dijetu.)[3]
Namirnice koje treba izbegavati
Šećer, slatkiši, sokovi i svi zaslađeni napici, kolači, keksi, peciva. Voćni jogurti, pahuljice i musli za doručak i slični proizvodi.
Sve žitarice i sve mahunarke.
Testenina, hleb, svi proizvodi od brašna i žitarica.
Krompir, slatki krompir, čips i prženi krompirići.
Pirinač, kukuruz, kus-kus, bulgur, kokice.
Margarin.
Kupovni suhomesnati proizvodi koji sadrže hemijske dodatke: glutaminate (pojačivače ukusa), konzervanse (nitrite) i šećere.
Ulja bogata omega-6 masnoćama: kukuruzno, sojino, suncokretovo i sve vrste ulja koja se deklarišu pod nazivom jestivo ulje.
Pivo, koje je tekući hleb.
Slatko i sušeno voće.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KULTURA ISHRANE
Prijavite se za novi besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem – Lepim Brkom, podstičemo...
Prijavite se za besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem - Lepim Brkom, podstičemo...
Kako smo u našoj kući rešili problem probirljivosti u jelu
Piše: Željka Kurjački Stanić, psiholog i psihoterapeut Pre nego što sam dobila decu, naravno, imala sam samopouzdanje i roditeljsko umeće i mudrost jer sam kao psiholog i kao neko ko...
Dr Perišić: Pileća džigerica zdrava za decu, ostale pune teških metala
Pojedini nutricionisti pileću džigericu nazivaju čak i otrovom zbog visokog sadržaj holesterola i masti, dok oni starijeg kova tvrde da je odlična za krvnu sliku i da je treba davati...
Nema komentara.