Deca danas dobijaju ogromnu količinu informacija, ali, umeju li da ih praktično upotrijebljavaju kad izađu iz škole? Vodeći evropski pedagog Jesper Juul ističe kako decu u školi treba da učimo sticanju poverenja u same sebe, izražavanju i socijalnim veštinama, ali da bismo u tome uspjeli, moramo u potpunosti da promijenimo obrazovni sistem.
Današnji roditelji
Juul naglašava da deci treba dati mogućnost pružanja povratne informacije, što će roditeljima i učiteljima pomoći u odbacivanju neplodnih i bezosećajnih obrazaca ponašanja. To zahteva više od demokratizacije dijaloga između dece i odraslih, što znači da moramo razvijati vrstu dijaloga koju čak ni mnogi odrasli ne mogu uspostaviti sa sebi jednakima. Reč je o ličnom dijalogu utemeljenom na jednakom dostojanstvu sagovornika.
Shvatajući roditeljstvo, pa tako i ulogu nastavnika u školama, jednom od najtežih kreativnih vokacija, u jednom svom intervjuu Juul je istakao da roditeljstvo treba osmisliti gotovo sasvim iz početka, jer u tradicionalnom vaspitanju nema mnogo onoga što bismo mogli preuzeti. „Mnogi ljudi kritikuju suvremene roditelje zato što su vrlo nesigurni, ali ja ih ne kritikujem, nego ih nastojim podržati. Današnji roditelji pionirski krče, pronalaze i stalno izmišljaju sasvim nove puteve bliskosti i odgovornosti, nemaju nikakve uzore, ni u vlastitoj porodici ni drugde, a ne mogu ni da otputuju u neku kulturu koja je ‘bolja’ od naše i tamo pronađu čaroban ključ za nenasilno podizanje dece. Sve se mora osmisliti ispočetka, što je veoma težak posao.“
Juul nastavnike, uz roditelje, smatra najvažnijim odraslim osobama u životu većine dece i mladih. Pritom naglašava da je njihov zadatak podsticanje dece da razviju što veću životnu snagu i socijalne veštine. Tačno je da nastavnici dosad nisu bili obrazovani za to, no to ovu potrebu ne menja. To samo pojašnjava da smo na početku nužnih promena.
Raspoloženja, reakcije i aktivnosti
Ono što svi zajedno treba da se upitamo jeste – odgovara li današnja obrazovna paradigma vremenu u kojem živimo ili i dalje proizvodi učenike pune kompleksa i frustracija, podložne i nesigurne? Prati li savremeno obrazovanje novija naučna istraživanja na području razvojne psihologije i neuronauka? Što je to loše postavljeno u postojećem obrazovnom sistemu da prirodna radoznalost, entuzijazam i kreativnost, nakon prvih godina škole prerastu u mrtvilo, nezainteresovanost, mrsku obvezu i gnjavažu?
Ako nastavnik želi da razvija entuzijazam, kreativnost i samopouzdanje svojih učenika, treba s puno pažnje, ljubavi i strpljenja da vodi nastavu, ali prvenstveno obraćajući pažnju na raspoloženja, reakcije i aktivnosti učenika tokom učenja i poučavanja, a ne isključivo na nastavni sadržaj, ispunjavanje plana i programa, ocenjivanje i domaće zadatke. Odnos otvorenog i iskrenog dijaloga koji uspostavlja nastavnik, treba da bude ispunjen i pohvalama, ali i argumentovanim kritikama koje će na taj način pomoći učeniku bez nametanja osjećaja krivice, neuspeha ili pritiska.
Vežbe opuštanja u školi
„Ne napredujete u nekom predmetu isključivo zbog više nastavnih sati, napredujete ako ste prisutni i spremni za učenje. To znači da su razum i srce otvoreni za ono što nastavnik nudi ili što nudi saradnja s ostalim učenicima. Deci je potreban mir da bi mogla učiti. Moraju da mogu da se koncentrišu i moraju imati kontakt sami sa sobom. To se jača kad deca usmere pažnju na sopstvemo disanje, osete tle pod nogama i svoju svest okrenu prema unutra. Tako grade kontakt sami sa sobom.“
Na primer, u danskoj školi Eling nastavnici i učenici zajedno učestvuju u vežbama opuštanja koje omogućavaju kontakt s sopstvenom unutrašnjošću. Na taj način, kako tvrdi Jesper Juul, nastavnicima raste osećaj zadovoljstva na poslu. Osim toga, dobijaju alat koji im pomaže u rešavanju sukoba i nemira tokom nastave. U tom kontekstu, Juul primjenjuje i savremenu teoriju o devet vrsta inteligencije, harvardskog profesora Hauarda Gardnera.
Naime, Gardner uz jezičnu, muzičku, logičko-matematičku, prostornu, telesno-kineziološku, intrapersonalnu i naturalističku inteligenciju, navodi devetu inteligenciju kao veoma važan skup osobina koji nam omogućuje da otkrivamo svoju untrašnju prirodu, susrećemo se s njom i ponovno je prepoznajemo.
4 stuba koji nedostaju
Kako nam objašnjava Gardner, ta nam vrsta inteligencije omogućuje da u ovom savremenom, užurbanom načinu života, pronađemo svoj mir i osvestimo sopstvenu snagu i potencijale koje treba razvijati, a sve radi toga da sami sebe razumemo na dublji način i razvijemo prijateljski odnos sa sobom u kome ćemo uvažavati sebe kao i sopstvene potrebe i granice. Možda ćete se i začuditi, ali upravo su to odlike najboljeg roditelja, a kako nam Juul poručuje – i nastavnika.
U školovanju nastavnika, smatra Juul, nedostaju četiri stuba. Nastavnici prije svega treba da nauče kako se oblikuje dobar dijalog sa svakim detetom, uvažavajući njihove međusobne razlike. Osim toga, treba ih obrazovati kako se vode smisleni dijalozi sa grupama, dakle, razredima. Treće, valja naučiti kako se razgovara s roditeljima, kojih se neki nastavnici i boje, te osvestiti i naučiti šta se podrazumijeva pod vođstvom.
Novi odnos prema sebi
Savremeno doba sve nas, pa tako i nastavnike i roditelje, stavlja pred nove izazove, načinom života i zahtevima okoline. Ako želimo živeti aktivan, ispunjen i kreativan život, a ne svesti svoju svakodnevicu na puko preživljavanje, moramo razviti neke dodatne veštine, odnosno izgraditi drugačiji odnos prema samima sebi.
Potrebno je usuditi se biti hrabar, razvijati sopstvene sposobnosti i potencijale, ali prije svega zalagati se za ono u što sami verujemo, a ne povoditi se za društvenim konvencijama ili onim što su nas naučili naši roditelji, ako to nije u skladu s našom ličnošću.
Izvor: Sensa.hr
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Vodič za roditelje: Izbor vrtića i škole za dete, briga ili prilika?
Prva prava odvajanja koja počinju polaskom u vrtić povezana su i sa drugim odlukama kojima roditelji u velikoj meri određuju budućnost dece. Kako izabrati vrtić je pitanje koje ne samo...
Šta se menja u školama? Ocenjivanje vladanja, postupanje u slučaju odsustva, broj provera znanja i procena nastavnika od strane roditelja
Ocenjivanje vladanja, postupanje u slučaju odsustvovanja sa nastave, broj pismenih provera u jednoj nedelji, postupanje škole u slučaju da polovina roditelja iznese primedbu na rad nastavnika ili stručnog saradnika, samo...
Kako da dete upišete u školu elektronski? Prijave počele
Roditelji ili drugi zakonski zastupnici koji su građani Republike Srbije će od 20. marta pokretanjem usluge eZakazivanje na Portalu eUprava imati mogućnost da elektronskim putem zakažu termin za upis i testiranje...
„Šta se od nas očekuje? Da podelimo što bolje ocene i da nas niko ne proziva“: Nastavnici nezadovoljni novim pravilnikom o ocenjivanju u osnovnoj školi
Na meti kritika su nove odredbe člana 5 ovog pravilnika, koji će, prema tvrdnji članova Granskog sindikata prosvetnih radnika Srbije „Nezavisnost“, doneti velike probleme zaposlenima u obrazovanju. Sporno rešenje predviđa...
Nema komentara.